BiH pritišće 17 milijardi kredita

Bosnu i Hercegovinu pritišće 17 milijardi KM kredita, podaci su Ministarstva financija i trezora BiH, a koji su navedeni u Prijedlogu globalnog fiskalnog okvira BiH. Ovaj iznos zaključan je sa siječnjem ove godine, kako je navedeno u dokumentu, zaduživanje raste po stopi od 2,4 posto na godišnjem nivou, a 47 posto kredita odnosi se na stanovništvo s prosječnom kamatnom stopom od četiri posto. U istom udjelu sudjelujju krediti državnim poduzećima, ali sa stopom rasta od 3,2 posto, pišu Nezavisne.com.

"Evidentan rast kredita u ove dvije oblasti koje čine više od 93 posto ukupnih kredita, uz umjerene stope privrednog rasta i rasta stope zaposlenosti, predstavljaju realnu pretpostavku da će se i u narednom razdoblju nastaviti kreditna ekspanzija. Procjena je da će ukupni krediti u daljem razdoblju 2017 - 2020. godina dostići više od 18 milijardi maraka, uz stopu rasta od 4,5 posto u odnosu godinu na godinu do 2020. godini", navedeno je u podacima Ministarstva.

U slučaju da dođe do smanjene stope privrednog rasta, Ministarstvo procjenjuje da bi došlo i do manje stope rasta od oko dva posto zbog pada traženja novih kredita, povećanja stope nenaplativosti postojećih kredita uz povećanje kamatnih stopa na kredite. Podaci pokazuju da su ukupni depoziti u siječnju 2017. iznosili 17,91 milijardu maraka, uz stopu rasta od gotovo devet posto, a na stanovništvo se odnosi skoro 11 milijardi.

"Depoziti opće vlade su također ostvarili značajan rast od 11,9 posto uz sudjelovanje od 9,4 posto. Prateći konstantan rast depozita uz umjerene stope gospodarskog rasta, uslova na tržištu rada, poboljšanja i stabilnijeg rada cjelokupnog bankarskog sektora, stvara se realna pretpostavka za nastavak rasta ukupne količine i stope rasta depozita u razdoblju 2017 - 2020. godina po projiciranoj stopi od osam posto u odnosu godine na godinu.

U alternativnom scenariju uz pogoršanje uvjeta na tržištu rada, slabiju privrednu aktivnost i nestabilnost i općih uslova rada u bankarskom sektoru, došlo bi do slabije stope rasta od šest posto i manje ukupne sume depozita", navode oni. Saša Grabovac, direktor SWOT-a, kaže da bi za precizan i sveobuhvatan komentar rasta kredita bilo dobro da se zna njihova struktura, odnosno koji dio se odnosi na stambene, a koji dio za kredite namijenjen potrošnji.

"Sam rast kredita znači porast potrošnje kod stanovništva, što bi u principu trebalo da bude dobro. Međutim, ako se uzme u obzir činjenica da smo mi visoko zavisni od uvoza, taj efekt potrošnje kojim bi se stimulirala domaća proizvodnja se gubi", ocjenjuje Grabovac.

Kada je u pitanju javni sektor, Grabovac navodi da je također teško precizno odgovoriti na ovo pitanje bez poznavanja strukture. "Krediti za infrastrukturu su neophodni, ali su problematična zaduženja kojima se krpe proračunske rupe. Nažalost, čini se da je zaduženja za te potrebe više nego što bismo željeli", naglasio je on.