BiH političari nemaju volje za sprječavanje korupcije

Ako želi ostvariti napredak na europskom putu, Bosna i Hercegovina će u najskorije vrijeme morati usvojiti novi Zakon o javnim nabavkama, koji će biti usklađen s europskim standardima.

Usprkos tome, o izmjenama Zakona o javnim nabavkama govori se od 2014. godine, a u međuvremenu je predloženo čak 18 amandmana kako da se sustav poboljša, ali, usprkos deklarativnoj spremnosti da se nešto uradi, zakon je ostao nepromijenjen, pišu Nezavisne novine.

Kako je objašnjeno, EU od BiH traži dvije stvari: u jednu ruku zahtijeva se da novi zakon prekine praksu zloupotreba javnih resursa i namještanja tendera za pravna lica bliska vlastima, a s druge strane traži se jednak pristup javnim nabavkama u BiH za pravna lica iz zemalja članica EU.

Politička (ne)volja

Naime, preferencija domaćih kompanija u odnosu na kompanije iz EU je u suprotnosti s pravnom stečevinom EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala prije više od 12 godina.

Pročitajte još

Nevladine organizacije: Javne nabave su najunosniji posao u BiH

Kako je navedeno u Analitičkom izvještaju EU, potrebna je politička volja u BiH kako bi se usvojio bolji sustav u ovoj oblasti i spriječila korupcija.

"Procedure javnih nabavki su kompleksne, podložne korupciji, a i dalje preferiraju domaće dobavljače. Značajna su izdvajanja za javni sektor poput zdravstva, što kreira veliki teret za javne kompanije, ali stvara veliku dozu neizvjesnosti za ostale u javnom sektoru", naglašeno je u ovom izvještaju.

U parlamentarnoj proceduri se nedavno našao novi prijedlog zakona, ali i dalje ne postoji suglasnost kako bi taj tekst mogao biti izglasan.

Prioritet - javne nabavke

U Europskoj komisiji kažu da je pitanje javnih nabavki visoko na listi prioriteta, što se, kako upozoravaju, vidi i iz 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o kandidaturi za članstvo u EU.

Rajko Kecman, direktor Nevladine organizacije "Tender" iz Banjaluke, koja se bavi problemima u BiH kad je u pitanju ova oblast, kaže za "Nezavisne" da postoji prešutna suglasnost između svih političkih elita u BiH da promjene važećeg zakona ili budu samo kozmetičke, ili da ih uopće nema.

Neki od konkretnih problema u postojećem zakonu su, kako je rekao, ad hok izmjene planova nabavki od strane ugovornih organa, probijanje rokova i nepoštovanja ugovora, a podvukao je da revizorski organi samo konstatiraju da je prekršen zakon jer nemaju mogućnost da podnose krivične prijave kao što je to, recimo, u Srbiji.

Nedostaju bitne norme

"Trenutnom zakonu nedostaju bitne norme za uspješno provođenje postupka javnih nabavki, koje se mogu sažeti kao nepošteno tržišno natjecanje - za razliku, na primjer, od Hrvatske. Tamo ako provedete javne nabavke ili promijenite postupak - a da to nije u godišnjem planu - dobijete rigorozne kazne. Kod nas se ad hok mijenjaju planovi i donose odluke o javnim nabavkama bez ikakvih kazni", kaže Kecman.

Vijeće ministara BiH je, pak, prošlog mjeseca donijelo odluku o preferencijalnom tretmanu domaćih dobavljača kako bi im se pomoglo da premaše krizu uzrokovanu virusom korona, a istovremeno BiH se priključila europskom sistemu javnih nabavki za medicinsku opremu i prijavila se za pomoć EU BiH u visini od nekoliko stotina milijuna eura. S tim u vezi, zemljama članicama EU bi moglo biti teško objasniti svojoj javnosti zašto njihovi porezni obveznici izdvajaju novac za BiH, a istovremeno ne dozvoljavaju njihovim kompanijama da sudjeluju u javnim nabavkama koje se tamo provode.