BiH je europski auto otpad, a promet najviše zagađuje zrak

Prema nekim procjenama, na čitavom prostoru Federacije BiH oko 40 posto izvora zagađujućih materija koje nepovoljno utiču na kvalitetu zraka dolazi od prometa- izjavila je za Fenu federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo.

Mediji su nedavno objavili da se u pojedinim zemljama EU vode ozbiljne rasprave o postupnom ukidanju dizel vozila i uvođenju ekološki prihvatljivih vozila. S obzirom na to da se u BiH bilježi stalni porast broja polovnih dizel vozila, pojavila se, naročito kod ekoloških udruženja, bojazan da bi ova anti-dizel politika u nekim zemljama EU mogla dramatično promijeniti tržište automobila u BiH, odnosno pretvoriti je u europski auto-otpad.

''Kada govorimo o zagađenju iz prometa, primjećujemo da imamo povećan broj vozila, nedovoljno stroge propise za kontrolu automobila, neodgovarajuće održavanje vozila, nekvalitetne provjere emisija na tehničkom pregledu vozila, neizgrađenu cestovnu infrastrukturu, izostanak efikasnijeg reguliranja prometa na postojećim prometnicama, jer se zastojima u prometu emitira veća količina zagađujućih materija, neadekvatan javni gradski prijevoz, nedostatak parking mjesta, kao i nekvalitetna goriva'', navela je ministrica Đapo.

Napomenula je da se ne raspolaže s preciznim parametrima stanja okoliša uzrokovanim opterećenjem od saobraćaja, te dodala da postoje podaci o emisijama zagađujućih materija iz prometa dati kroz godišnje izvještaje koje radi Federalni hidrometeorološki zavod, nadležna institucija za monitoring kvalitete zraka u FBiH.

''Mogu reći da je jedino Kanton Sarajevo uradio analizu koja pokazuje izvore zagađujućih materija u zraku i po njihovoj analizi 50 posto zagađenja dolazi iz privatnih ložišta, 30 posto od industrije i 20 posto iz prometa. S obzirom na to da u Kantonu Sarajevo najviše zagađenja zraka dolazi iz privatnih ložišta potrebni su projekti poput toplovoda iz Kaknja koji bi omogućio da se smanji zagađenje zraka, kao i projekti utopljavanja objekata'',dodala je Đapo.

Također, svjetske analize i praksa su pokazale da male stvari mogu imati veliki utjecaj na smanjenje zagađenja. Na primjer, drva ili cjepanice koje se pripreme i isuše tijekom ljeta manje zagađuju od cjepanica koje sadrže vlagu. U pogledu smanjenja zagađenosti iz saobraćaja, dodala je Đapo, bitno je omogućiti funkcionalni javni prijevoz.

Đapo je podsjetila da je Strategija zaštite okoliša FBiH, donesena za period 2008.-2018., identificirala mjere i aktivnosti smanjivanja zagađivanja zraka od prometa u gradovima. Te aktivnosti između ostalog podrazumijevaju reguliranje uvoza polovnih vozila i osiguranja kvaliteta tečnih naftnih goriva što je nadležnost ministarstva na nivou države.

Također, strategijom je predviđeno reguliranje sadržaja sumpora u motornim gorivima, energetska efikasnost novih vozila u prodaji, kao i zabrana prometa olovnih benzina, uvođenja mehanizama plaćanja naknada u ovisnosti od vrste motora, starosti vozila i vrste goriva, te stimuliranje javnog prijevoza.

''Moram naglasiti da su pojedine županije kroz svoje županijske akcijske planove, u ovisnosti od svojih specifičnosti, identificirali mjere unapređenja kvaliteta zraka, kroz mjere smanjenjenja utjecaja saobraćaja na njegovu kvalitetu. Sustavne naknade koje se plaćaju pri registraciji vozila uspostavljene su po osnovu zakona o Fondu za zaštitu okoliša u FBiH'', dodala je Đapo.

Po njenim riječima, još ne postoje propisi kojima bi se stimulirala nabavka i korištenje vozila na plin, odnosno električni pogon.

''Međutim, postoje inicijative i radimo na iznalaženju mogućnosti za stimulaciju nabavke ekoloških vozila. Moram naglasiti da su već neke društveno odgovorne kompanije ili institucije poput Fonda za zaštitu okoliša FBiH prepoznali ozbiljnost problema zagađenosti zraka, važnost njegovog rješavanja i počeli primjenjivati pozitivnu europsku praksu, te krenuli u korištenje ove vrste vozila. Ovakve institucije predstavljaju primjer koji trebamo slijediti'', naglasila je Đapo.

Što se tiče kvalitete goriva, kako je dodala, ona je regulirana Odlukom Vijeća ministara o kvalitetu tečnih naftnih goriva.

''U skladu s odredbama Ugovora o energetskoj zajednici, predmetna odluka mora se uskladiti s odredbama direktive o sadržaju sumpora u gorivima i radi se na reviziji ovog propisa. Kontrola kvaliteta goriva jeste ključna i ocjena njihove usklađenosti s propisanim standardima od ispitnih laboratorija. Za to pitanje nadležni su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalna uprava za inspekcije poslove i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije'', navela je Đapo za Fenu.