Bakić o trgovačkim maržama: Povišene su, ali se manipulira s njima uz pomoć trikova

Hrvatskki investitor i poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svojem Facebook profilu analizu trgovačkih marža u Hrvatskoj, i to na primjeru "jednog lanca u domaćem vlasništvu", te zaključio kako međunarodni trgovački lanci, ako ih uspoređujemo s računovodstvenim sposobnostima naših lanaca, ispadaju poprilično nesposobni.

"Na dan prošlotjednog velikog bojkota trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki u Hrvatskoj je izdano 3.097.636 računa u trgovini, što je nešto ispod dva milijuna računa manje nego prošloga petka kada je izdano 4,95 milijuna računa.

Gledajući sve djelatnosti, u petak je u zemlji izdano 5.074.278 računa u vrijednosti od gotovo 78 milijuna eura", pokazuju podaci Porezne uprave.

Također, na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini nedavno je pokrenuta inicijativa za bojkot trgovina, benzinskih crpki, kafića i restorana, zakazana za petak, 31. siječnja. Razlog ove akcije je, kako se navodi, nagli i neopravdani porast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata. Poruka inicijative glasi: "Bojkot zbog visokih cijena – jedan dan ne kupuj ništa."

U nastavku prenosimo njegovu analizu u cijelosti.

STVARNE MARŽE TRGOVAČKIH LANACA

"Gledam ovu javnu diskusiju/svađu oko marži trgovačkih lanaca i ne vjerujem: toliko površnosti, muljanja, zaključivanja na osnovi jednog parametra - loše koliko i pokušaji epidemioloških izračuna Rudana, Cecka, Štagljara ili Čičin-Šaina (vidite u komentarima).

Evo PRIMJERA jednog od vodećih lanaca, u domaćem vlasništvu.

U 2023. je imao neto dobit od 5,8%, ali kad bi se nabavni popusti umjesto u prihode prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što u stvarnosti jesu), skočili bi na boljih 6,4%. Usporedimo li to s uobičajenom neto maržom jednog od najvećih i najboljih lanaca u EU (za koji imamo javne podatke), ovo je već SJAJNO. Carrefourova neto marža je bila između 0,91% i 1,99% proteklih 5 godina. Čestitke za naš lanac!

Sad pogledajmo neke druge jako zanimljive stvari. Naš lanac amortizira građevine (najveći dio imovine) u 10 godina. Zamislite da svoj stan amortizirate u 10 godina tako da on svake godine izgubi 10% vrijednosti i nakon 10 godina više ne vrijedi ništa! Carrefour to radi u 40 godina (uobičajenih 2,5% godišnje). Učinak toga je:

- značajno manja iskazana dobit: kad bi amortizirao kao Carrefour, i uz gornju modifikaciju, neto dobit bi već bila oko 9%!

- značajno manji plaćeni porez

- značajno povećan tok novca (inače, kompanija ostvaruje značajno veći i operativni tok novca nego što bi se to činilo na osnovi dobiti, pa tako brzo smanjuje dug - sjajno im ide!)

I možda najzanimljivije: marže. Marža je koliko se zaradi u cijeni na polici, a markup je koliko se zaradi na ulaznu cijenu. Ako trgovac zaračuna 20 kuna na ulaz od 100, to je markup 20%, ali marža 16,67% (= 20/120).

Nominalni markup u ovoj kompaniji je stalno rastao od 2020. do 2023. - s 22,8% na 30,2%. Robu koju su kupovali za 100 su u prosjeku prodavali za 130,2. MEĐUTIM, u stvarnosti je ovo daleko od istine! Naime, osim prihoda od prodaje, postoje i ostali poslovni prihodi, u kojima dominiraju prihodi od popusta, casa sconti, superrabati itd. A to je ustvari koliko su smanjene nabavne cijene robe da se dođe do cijena koje su stvarno plaćene!

Oni se, dakle, dodaju ukupnim prihodima.

Dakle, zamislite:

1. Nešto biste trebali platiti 100 i prodati za 130.

2. Netko vam da popust od 12 (to su razmjeri) i po računovodstvenim standardima ne pišete da ste kupili po 88 i prodali po 130, nego pišete da ste kupili po 100 i prodali po 130 i ostvarili "ostalih prihoda" 12.

3. A u stvarnosti ste kupili po 88 i prodali po 130. Vaš markup je ZAPRAVO 130-88 = 42 ili u %: 42/88 = 47%.

No, stvarni markup u našoj kompaniji je zapravo bio 49%. Čestitamo! Nekako slutim da je 2024. i veći, samo nemamo podatke.

I dolazimo do još jedne stavke: od koga taj lanac kupuje robu? Možda dio kupuje preko povezane kompanije u kojoj također ostaje dio marže? To ne znamo.

MEĐUNARODNI LANCI:

Jedan od najvećih međunarodnih lanaca koji posluje kod nas je baš "nesposoban" u odnosu na naše: samo 0,5% dobiti i markup od 35%. Zanimljivo, nema "ostalih prihoda" od popusta. Hmmm... zar nemaju popuste ili drugačije iskazuju? Meni se ovo čini više fer iskazivanje. Ali ovdje dolazimo do transfernih cijena i nekih drugih stvari, o kojima radije ne bih. Iako nekako slutim da su konkurentni, da ih ne pobjeđuju tek tako ovi naši.

U svakom slučaju, uvozne cijene hrane su u zadnje 4 godine porasle kod nas 10% više nego u prosjeku EU. O tome pogledajte u komentaru", napisao je Bakić.