842 mjesta za traženje sreće

Republika Srpska je trenutno "bogatija" za 373 sportske kladionice nego prije deset godina, objavile su Nezavisne novine dodajući kako je u proteklih nekoliko godina zabilježen pad broja uplatno-isplatnih mjesta, ali da usporedba s 2012. godinom pokazuje da kladioničari danas ipak imaju mnogo više lokacija za klađenje nego desetljeće ranije.

Naime, iz Republičke uprave za igre na sreću za Nezavisne novine je potvrđeno da je u RS 2012. godine bilo 469 uplatno-isplatnih mjesta, u 2017. godini 953, a u ovoj 842.

Pročitajte još

Priče iz Mostara: Tužne sudbine kockara i onih koji zbog te ovisnosti ispaštaju

Tumačeći ove podatke, iz Asocijacije legalnih priređivača igara na sreću (ALPIS) kažu da je novi zakon, koji tretira ovu oblast, u proteklim godinama smanjio broj uplatno-isplatnih jedinica.

"Neupitno je da su mnoge kompanije, nakon donošenja novog Zakona o igrama na sreću u Republici Srpskoj, revidirale svoja poslovanja na ovom tržištu i zbog određenih nepovoljnih aspekata navedenog zakona, u smislu povećanja poreznih davanja, dvostrukog oporezivanja, itd., odlučile da smanje obujam poslovanja i uplatno-isplatnih jedinica, te, nerijetko, povećaju poslovanje u drugom dijelu BiH i regiji", navode iz ALPIS-a za Nezavisne novine.

Prema službenim informacijama, po broju kladionica prednjače najveći gradovi u Srpskoj.

"Trenutno je najveći broj registriranih kladionica u Banjaluci, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, Zvorniku i Doboju", rekli su iz Republičke uprave za igre na sreću.

Radnik kladionice u Banja Luci priča nam da gotovo nema društvenog staleža koji se ne kocka.

"Zvuči nevjerojatno, ali, recimo, umirovljenik koji je desetljećima radio u inozemstvu dobije mirovinu i sjedne za aparat ili igra takozvani bingo. I ne ustaje do fajronta. Potroši pola mirovine. Ja to shvatiti ne mogu, ali tako je. Ozbiljan čovjek, mučio se cijeli život, stekao dobru mirovinu i onda je spiska na kockanje", rekao je ovaj radnik.

I to nije jedino iskustvo koje ga je, kako tvrdi, neugodnoiznenadilo tijekom višegodišnjeg rada u ovoj branši.

"Kockaju mladi, stari, neobrazovani i visokoobrazovani, kockaju bogati, ali i oni koji nemaju 'prebijene pare'. Ne znam kako netko može misliti da će svoju besparicu riješiti kockom", ističe sugovornik banjalučkih novina.