Jeste li ovisnik o kockanju i klađenju? Odgovorite na ova pitanja i saznajte

Kockanje, za neke povremeni oblik zabave, dok za druge problem koji razara obitelj i zajednicu, prisutan je dugo vremena u raznim oblicima u ljudskoj civilizaciji. S obzirom na količinu uloženog novca, svrhu i intenzitet kockanja, razlikuje se socijalno prihvatljivo i patološko kockanje.

Socijalno kockanje je kulturno prihvatljiva zabava i rekreacija koja nema zaokupljujući karakter, ne donosi psihičke ili društvene posljedice, postoji kontrola nad vremenom, novcem i porivom za kockanjem. Drugim riječima, socijalno prihvatljivo kockanje odnosi se na ulaganje novca koji se, ako se i izgubi, smatra cijenom zabave i to zabave u kojoj je najizgledniji upravo gubitak novca, a koje ne uzrokuje ozbiljnije negativne posljedice po osobu, obitelj ili društvo, piše N1 Hrvatska.

Pročitajte još

Problem kockanja: 100 obitelji u Mostaru dužno 10 milijuna KM

Patološko kockanje prihvaćeno je kao psihički poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne bolesti (DSM-III) još 1980. godine te se klasificira kao poremećaj kontrole nagona. Osoba ima sve snažniji osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije tog čina, a dok traje osijeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje.

Kockanje može biti redovito ili epizodično, a tijek poremećaja je progresivan. S vremenom se povećava učestalost i uzbuđenje pri kockanju, ali i količina uloženog novca. Prema istraživanju Pasternaka (1999.), patološko kockanje uobičajeno počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u životu kod žena. Adolescenti su rizični zbog same prirode razvoja i odrastanja, praćene znatiželjom i otkrivanjem svojih granica.

On-line kockanje

Iako je kockanje tijekom pandemije bilo djelomično ograničeno (zatvaranje casina u lockdownu i manje sportskih događanja na koja se može kladiti), on-line kockanje ostaje dostupno u čitavom periodu, a prema istraživanjima bilježi se sve veći broj korisnika on-line igara na sreću. Financijska kriza neizravno djeluje na sklonost kockanju, što su potvrdila istraživanja provedena na području Islanda i Grčke, koja su pokazala značajan porast korisnika igara na sreću tijekom financijske krize. Istraživanja su pokazala veću sklonost kockanju i veće financijsko zaduživanje kod osoba koje se služe on-line casinom, u odnosu na osobe koje se klade na sportska događanja.

U nedostatku sportskih događaja za klađenje bilježi se porast u igranju on-line pokera, ruleta i slot igara. Uzevši u obzir da on-line kockanjem izostaje stvarni osjećaj trošenja novca, veća je vjerojatnost gubljenja kontrole u trenutku kockanja, u smislu češćeg kockanja sa značajno većim ulogom, bez percepcije da se radi o stvarnom novcu. Svojstva internetskog kockanja mogu predstavljati posebnu opasnost po mentalno zdravlje, posebice u pandemiji kada su mnogi ljudi zatvoreni u svojim domovima, a bili su prisiljeni prilagoditi se brzim promjenama radnih uvjeta, visoku razinu psihosocijalnog stresa, anksioznost i depresiju.

Stres kao okidač

Tipični razlozi za on-line kockanje uključuju lakoću i dostupnost, ali i dosadu te potiskivanje negativnih emocija.

Stres uzrokovan pandemijom i financijska kriza mogu biti dodatni okidači za kockanje. Tijekom pandemije velik broj ljudi ostao je bez posla, a kockanje se na prvu može činiti kao idealno rješenje u obliku lake zarade, uz malo sreće kroz nekoliko klikova. Kao dva važna prediktora kockanja navode se aleksitimija (op. nedostatak prepoznavanja i odsustvo senzibilnosti za vlastite i tuđe emocije) i impulzivnost. S vremenom, oblik kockanja prestaje biti važan, dovoljna je činjenica da je novac uložen te da postoji neizvjesnost i uzbuđenje oko ishoda, što je zapravo i smisao kockanja.

Istraživanje je potvrdilo kako su simptomi anksioznosti i depresivnosti bili prisutni kod gotovo 50% ispitanika, koji su se posljednja tri tjedna suzdržavali od kockanja, što jasno ukazuje na zaključak da je riječ o ovisnosti.

Naravno da sve osobe koje igraju igre na sreću nisu patološki kockari. Gdje je onda granica između socijalno prihvatljivog kockanja i kockanja kao poremećaja kontrole nagona?

Kada je u pitanju poremećaj?

O poremećaju govorimo kada:

– osoba većinu vremena provodi zaokupljena kockanjem, bilo da kocka ili prepričava događaje vezano za kockanje te planira kako doći do novca za ulaganje;

– zanemaruje sve ostale oblika zadovoljstva;

– treba sve veće i veće uloge da bi postigla isti stupanj uzbuđenja i zadovoljstva;

– opetovano ulaže napore da prestane kockati, ali bez uspjeha;

pri pokušaju prestanka osjeća nemir, razdražljivost, loše raspoloženje, nesanicu;

– počinje posuđivati novac, a zatim činiti nezakonita djela poput pronevjere, krađe, krivotvorenja i slično;

– nastavlja takvo ponašanje usprkos štetnim posljedicama.

Kada je riječ o ovisnosti?

Ako smatrate da vi ili vama bliska osoba ima problem s kockanjem, pokušajte procijeniti učestalost i intenzitet te posljedice kockanja odgovaranjem na sljedeća pitanja:

1. Jeste li ikada izgubili radno ili školsko vrijeme zbog kockanja?

2. Čini li kockanje ikada Vaš obiteljski život nesretnim?

3. Utječe li kockanje na Vašu reputaciju?

4. Osjećate li ikada grižnju savjesti poslije kockanja?

5. Jeste li ikada kockali kako biste nabavili novac za plaćanje računa ili rješavanje drugih financijskih poteškoća?

6. Je li kockanje uzrokovalo smanjenje Vaših ambicija ili učinkovitosti?

7. Jeste li nakon gubitka osjećali kako se morate što prije vratiti kako biste možda osvojili ponovno izgubljeni novac?

8. Nakon pobjede, imate li čvrstu potrebu za povratkom i osvajanjem većeg dobitka?

9. Kockate li dok ne izgubite i posljednji novčić?

10. Jeste li ikada posuđivali novac da biste kockali?

11. Jeste li ikada kockanjem financirali ili sredili bilo što?

12. Oklijevate li koristiti “kockarski novac” za normalne troškove?

13. Smanjuje li kockanje brigu ili čini dobrobit za Vas same ili Vašu obitelj?

14. Jeste li ikada kockali dulje, nego ste planirali?

15. Je li Vam ikada kockanje bijeg od briga ili nevolja?

16. Jeste li ikada pokušali ili planirali pokušati neki ilegalni akt kako biste financirali kockanje?

17. Uzrokuje li Vam kockanje poremećaje spavanja?

18. Doživljavate li svađe, razočaranja ili frustracije stvorene zbog Vaše potrebe za kockanjem?

19. Jeste li ikada imali potrebu slaviti dobru sreću za nekoliko sati kockanja?

20. Jeste li ikada imali plan o samodestrukciji ili samoubojstvu, koji je bio rezultat Vašeg kockanja?

Ako ste odgovorili potvrdno na sedam pitanja i više, potrebno je razmisliti o traženju stručne pomoći i podrške.