Rodna godina u najavi: Urod rajčice u Čapljini mogao bi prebaciti 700 tona

Neočekivane vijesti stižu iz doline Neretve - sadnja najavljuje rekordnu proizvodnju rajčica! Ohrabrujuće najave o proizvodnji u godini kada se očekivao pad najprije su stigle iz Poljoprivredne zadruge “Sunce” u Nerezima gdje su za Večernjak istaknuli kako nije došlo do pada narudžbi presadnica povrća u odnosu na prošlu i prethodne godine.

Iz tvrtke Adria Hishtil u Gabeli, inače najvećeg proizvođača presadnica povrća ne samo u BiH nego i u regiji, konstatirali su kako su narudžbe kalemljenih presadnica rajčica, kako se to stručno kaže “na dvije grane”, bile rekordne.

Odgovor na pitanje - imaju li te tvrdnje osnove, novinari Večernjaka potražili su od Marijana Brajkovića, direktora Poljoprivredne zadruge “Matica” iz Višića.

''Trend novih tehnologija i novih sorti nastavljen je, ove je godine čak i u značajnom porastu. Prema nekim procjenama, na području Čapljine zasadit će se oko 400.000 presadnica na sustavu kalem'', dvije grane i tu možemo očekivati prinos od oko 5000 tona.

Postoji još dio bez kalema koji se isto odnosi na nove pink sorte i tu se može očekivati prinos još oko 2000 tona. Dakle, može se reći da bi očekivana proizvodnja i prinos na čapljinskom području mogli biti oko 7000 tona'', kažu za Večernji list.

Ta brojka odnosi se samo na rajčicu.

''Da. Više od 80 posto plasteničke proizvodnje odnosi se samo na rajčicu, od toga oko 90 posto na ružičaste tzv. pink sorte. Što se tiče ostaloga povrća, ono što je primjetno po samim objektima, velika većina odnosi se na rajčicu, postoji manji dio proizvodnje paprike i isto tako jedan manji dio proizvodnje krastavaca. Dobar dio proizvođača unutar ovog malog postotka koji otpada na ove druge kulture odnosi se na proizvodnju krastavca, jer tu se radi o najbržem dotoku sredstava, najranije dođu na berbu - kaže Brajković dodajući kako se prvi krastavci mogu očekivati za petnaestak dana.

Kada je riječ o paprikama, proizvođači presadnica ističu kako je po narudžbama krastavac prestigao papriku, nekadašnji povrtlarski sinonim Čapljine.

''Paprika je godinama bila u velikom padu, bila je podložna uvozu, promijenio se i sortiment u okružju. U biti, proizvodnja paprika babura zadržala se još samo kod nas, već dulji niz godina u širem okružju proizvode se neke druge sorte koje po organoleptičkim svojstvima više sliče na našu domaću papriku.

Usto, veliki problemi bili su u samoj proizvodnji paprika u odnosu na druge kulture, tako da sada ne sudjeluje ni deset posto u ukupnoj proizvodnji. Priliku u proizvodnji paprika vidim u domaćoj paprici tzv. čapljinki, koja je svake godine u porastu i sve više se sadi.

Mislim da bi to posljednjih godina bilo i puno više da se nije dogodilo ovo što se dogodilo s novim sortama roze rajčice gdje su ljudi uprihodili dosta više po jedinici površine. Te nove sorte rajčica istisnule su niz drugih kultura'', kaže te objašnjava i zašto su roze sorte postale tako popularne.

''Tu se poklopilo više stvari. Na tome smo radili već pet godina. U biti, radi se o nekim vrstama divlje rajčice koje su otporne na razne bolesti i imaju puno veću moć usvajanja hranjiva iz zemljišta. Onda je tu i prinos, po grani šest kilograma, odnosno 12 kilograma po stabljici, bez nekih velikih agrotehničkih mjera.

Dakle, zajamčen je dosta visok prinos, što se poklopilo s dobrim organoleptičkim svojstvima same rajčice. Ona ima okus koji se sviđa ljudima i tvrde da su po okusu najsličnije nekim sortama rajčice, starim okusima izgubljenim kroz sve ove godine. Ukusna je, daje vrhunski prinos i jako malo dolazi je iz uvoza u odnosu na crvene sorte jer je dosta skuplja za proizvesti, tako da je posljednjih godina održavala i znatno veću prosječnu cijenu u odnosu na crvene sorte'', objašnjava Brajković.

Valja reći da je proizvodnja novih sorti rajčica usvojena na inicijativu članova Zadruge “Matica” u suradnji s rasadnikom Adria Hishtil i predstavlja vrhunsku svjetsku tehnologiju u toj oblasti.

Naravno, u zasnivanju ovogodišnje sadnje povrća u zatvorenim prostorima na čapljinskom području ima i problema - od enormnog poskupljenja mineralnih gnojiva i goriva pa do nepovoljnih vremenskih prilika, ali očito je da povrtlari daju sve od sebe da u sezoni kada se očekuje pad proizvodnje prevladaju sve prepreke najavljujući rekordnu proizvodnju.