Poremećaj na tržištu žitarica: Zbrinjava kontinuiran rast cijena

Rusko-ukrajinska kriza uzrokovala je val poskupljenja i strah od eventualne nestašice te su građani pojačali kupovinu, a uglavnom se kupuju veće količine brašna. U bh. žitnici uvjeravaju da razloga za paniku nema, te da zaliha pšenice i brašna ima dovoljno. Ono što brine jeste kontinuiran rast cijena.

Poremećaj na tržištu žitarica, kao jednom od najvažnijih proizvodnih područja u svijetu, stvorio je nesigurnost od novog rasta cijena i nestašice. Nadležni uvjeravaju da pšenice i brašna ima dovoljno do naredne žetve te razloga za paniku nema. Ono što varira jeste cijena pšenice, koja se na svjetskoj burzi mijenja iz sata u sat te je teško, kažu, predvidjeti događanja na svjetskom i domaćem tržištu, prenosi federalna.

„Znamo da Rusija i Ukrajina zajedno 25% drže svjetskog tržišta proizvodnje pšenice, 20% kukuruza i oko 80% izvoza suncokretovog ulja, tako da će kriza u Ukrajini sigurno utjecati na domaće tržište. Što se tiče pekarskih proizvoda, mi imamo najjeftinije cijene što se tiče Semberije i pokušavamo da pratimo situaciju, a cijenu korigiramo u onom opsegu koliko može da samo pokrije troškove“, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Vijest o zabrani izvoza pšenice iz Mađarske nije obradovala domaće mlinare, koji 70% svoje prerade baziraju upravo na kupovini starih robnih rezervi Mađarske i Srbije. S druge strane, domaći ratari ove godine su imali najskuplju sjetvu ikad te se nadaju da će im domaća pšenica konačno biti otkupljena. No, zbog skupih repromaterijala ne mogu primijeniti sve agrotehničke mjere te su ovogodišnji prinos i kvalitete upitni.

„Zbog poskupljenja repromaterijala od nekih 500% narod nije 'bacio' što je trebalo po agrotehničkim mjerama i tu će automatski doći do smanjenja prinosa“, ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Pelemiš objašnjava: „Da bi bio dobar rod, moraju se dati određene količine mineralnih đubriva. Znamo da je ovo najskuplja sjetva u prethodnom razdoblju i da ratari ne mogu da primijene sve mjere koje trebaju. Samo poskupljenje đubriva dovodi da se manja količina primijeni i samim tim je rod smanjen. Mi se nadamo da je u okruženju situacija solidna, da ćemo imati naših 30%, a ostatak morati uvoziti“.

Cijena kruha po kilogramu trenutno je u rasponu od 1,20 KM do 1,50 KM. Porast cijena energenata - nafte i struje - mogao bi u nekom obimu dovesti do povećanja cijena pekarskih proizvoda.

„10-20 % je već sve poskupjelo, neka peciva su i 30%. 600-gramski hljeb je oko 20% poskupio. S njim smo išli najmanje poskupljenje kako bi bio dostupan svima“, kaže Pelemiš.

Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine će razmatrati prijedlog o privremenom ukidanju akciza na gorivo da bi građanima bio olakšan val poskupljenja. Procjena je da bi privremenom suspenzijom akciza gorivo bilo jeftinije za oko 35 feninga.