Rastu svuda oko nas: 5 samoniklih biljaka koje beremo u travnju su prirodni izvor vitamina

Proljeće je idealno vrijeme za upoznavanje s blagodatima samoniklog bilja. Nakon duge zime, livade, vrtovi, rubovi šuma sve su zeleniji, bujniji i bogatiji biljkama koje mnogi smatraju korovom, a zapravo su nutritivno izuzetno vrijedne i što je najvažnije lako dostupne i potpuno besplatne.

U travnju posebno dolaze do izražaja vrste bogate vitaminima, mineralima i gorkim tvarima koje potiču probavu, čiste i jačaju organizam.

Maslačak kao kraljević travnja

Među najpoznatijima je skromni maslačak (Taraxacum), biljka koju većina nas prepoznaje i to po mekom, žutom cvijetu, ali rijetki koriste u njegovom punom potencijalu. Raste posvuda, na livadama, uz putove i u vrtovima.

Njegovi mladi listovi bogati su vitaminom C, željezom i kalijem, a mogu se jesti svježi u salatama, kratko prokuhani u varivu ili kao prilog uz kuhani krumpir. Jestiv je i njegov cvijet.

Kopriva kao superhrana

Kopriva (Urtica) je prava proljetna "superhrana". Najčešće raste uz ograde, na zapuštenim parcelama i u blizini naselja, a beru se njezini vrhovi, prije cvjetanja.

Da, ona zbog mravlje kiseline koju sadrži pecka na dodir (peckanje još uvijek osjetim, iako su prošla gotovo 24 sata od kako sam ju brala), nakon kuhanja postaje meka i vrlo ukusna.

Možete ju jesti i svježu, ali je prije toga dobro, ali dobro izgnječite. Pitajte me kako znam što znači površno zgnječena kopriva.

Ona obiluje željezom, vitaminom C i proteinima, pa je odlična za juhe, variva ili kao dodatak pitama, soparniku i smoothiejima.

Možete ju pripremiti kao što biste špinat ili blitvu. Upravo zbog visokog udjela željeza često se preporučuje kod umora i slabokrvnosti.

Osvježavajući štavelj

Štavelj (Rumex), odnosno kiselica, dok je mlad, prepoznatljiv je po svom blago kiselkastom okusu. Raste na vlažnijim livadama, uz jezera i uz rubove šuma. Bogat je vitaminom C i organskim kiselinama koje potiču probavu.

Najčešće se koristi u juhama i umacima, poput koprive. Dok mu je list mlad, može se dodati i svjež u salate za osvježavajući okus.

Gorka divlja salata

Divlja salata (Lactuca serriola), poznata i kao gorka salata, raste na zapuštenim površinama, uz putove i u vrtovima. Njezini listovi sadrže gorke tvari koje pozitivno djeluju na probavni sustav i rad jetre.

Dok je mlada, upravo u ovo doba godine, može se koristiti svježa, ali u manjim količinama zbog izraženijeg okusa, često u kombinaciji s drugim biljem.

Također se poput maslačka može kratko prokuhati te jesti kao prilog.

Širokolisni i uskolisni trputac

Peta biljka koju vrijedi potražiti u travnju je trputac, koji može biti širokolisni (Plantago major) i uskolisni (Plantago lanceolata), na naslovnoj fotografiji.

Raste gotovo svugdje, na livadama, uz putove i u dvorištima, a lako se prepoznaje. Široki ima očite, široke, a uskolisni vrlo uske listove. Kod oba su uzduž lista žile vrlo izražene.

Mladi listovi bogati su vitaminom C i mogu se koristiti svježi u salatama ili kratko termički obrađeni.

Osim u prehrani, prema narodnoj je medicini poznat i po svojim ljekovitim svojstvima te se koristi za čajeve i obloge, osobito kod problema s dišnim putevima i kožom.

Na što paziti kod branja samoniklog bilja?

Ove biljke ne traže uzgoj ni posebnu njegu, a nude obilje hranjivih tvari potpuno besplatno. Jedino na što trebate paziti je da ih ne berete uz prometnice i zagađivače.

Također, nemojte pobrati sve listove s jedne biljke, kako bi mogla i dalje rasti, piše Agroklub. 

U branju samoniklog bilja ipak budite oprezni i nemojte brati one za koje niste sigurni koje su.