Radovi u vinogradu nisu završeni: Što podrazumijeva zimska zaštita vinove loze?

Pred i posebno u početku zimskog razdoblja izvodi se zaštita protiv uzročnika crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis viticola), grinja, uzročnika akarinoze i erinoze.

Obavlja se, ali rjeđe zaštita od predzimskih mrazova zadimljavanjem u vinogradima. Obavezno je i zagrtanje trsova.

Tijekom zime suzbijanje crne pjegavosti (Phomopsis) vinove loze nije jednostavno. Piknidi sa sporama su skriveni u kori i ispod nje, tako da su teško dostupni za fungicide.

Mjere suzbijanja treba obaviti svake godine kombinacijom preventivnih (rezidba) i kemijskih mjera (primjena fungicida).

Preventivne mjere

Prilikom rezidbe potrebno je odstraniti sve oboljele dijelove izdanaka, obavezno ih iznijeti iz vinograda i spaliti, jer su orezani dijelovi, ostavljeni u vinogradu, izvor infekcije.

Prskanja treba obavljati zimi, poslije rezidbe, a prije kretanja pupova, preparatima na bazi bakra. Prilikom ovog tretmana primjenjuje se trostruko veća koncentracija bakrenih sredstava od preporučene, da bi se postiglo njihovo fungicidno djelovanje na piknide.

Trsove treba "okupati" dovoljnom količinom otopine za prskanje da bi sredstvo dospjelo u njihovu unutrašnjost.

Jako zaražen vinograd mora se prskati po planu svake godine i može se sanirati tek za dvije, tri godine. Preparati su sredstva na bazi bakra.

Suzbijanje lozinih grinja, uzročnika akarinoze i erinoze, provodi se prije početka vegetacije, odnosno za vrijeme zimskog mirovanja (mineralnim uljima) da bi se uništili prezimljujući oblici.

Jesenski mrazovi

Vinova loza je posebno osjetljiva na jesenske mrazove u listopadu i studenom, kada i slabi mrazovi od -6 do -7oC mogu uništiti pupove na izdancima. Tada se zaštita protiv mraza izvodi najčešće zadimljavanjem putem improviziranih peći.

Vinova loza je najotpornija na niske temperature u prosincu i siječnju, iako mrazovi tada dostižu -18 do -20oC. Ovo dolazi zbog toga što je u ovo vrijeme biljka već prošla kroz fazu kaljenja (jačanja).

Trsovi vinove loze zagrću se zemljom pred zimu u prvim danima listopada, počevši od ranih sorti. Zagrtanje je istovremeno i duboka obrada tla.

Ako je stablo trsa nisko mogu se zagrnuti svi dijelovi dok se kod visokih oblika zagrću niži dijelovi i pojedini izdanci koji će se naredne godine koristiti za rod.

Osim zemlje, za zagrtanje na manjim površinama može uspješno poslužiti rogoz, kukuruzovina ili trska.

Zagrtanje pred zimu

Za pokrivanje se može koristiti lutrasil, agrotekstil, debljine preko 23 g/m2, prije prvih jačih zahlađenja i druga slične pokrivala koja dižu temperaturu do više stupnjeva Celzijevih. Skinuti ih treba kada se stabiliziraju noćne temperature na pet do 6oC, što se u normalnim godinama događa do kraja ožujka.

Trsove sa zagrnutim izdancima treba odgrtati kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i čim se zemljište u vinogradu dovoljno ocijedi i prosuši od zimske vlage, što u našim uvjetima pada krajem ožujka.

Na većim parcelama odgrtanje se izvodi mehanizirano ("plug odgrtač"). Ukoliko se stabla trsova ne otkriju do ispod spojnog mjesta, treba izvršiti ručnu korekciju odgrtanja, piše Agroklub. 

Obično s odgrtanjem se radi proljetna obrada tla i unošenje mineralnih gnojiva, eventualno i organskih ukoliko to nije obavljeno u jesen.