Provjere površne, a poticaji i šakom i kapom

Devet institucija u Bosni i Hercegovini  je od 2011. do 2017. godine izdvojilo najmanje 976 milijuna KM za poticaje poljoprivrede, zapošljavanja i gospodarstva. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo su prikupili podatke o trošenju ovog novca te kreirali bazu koja objedinjuje informacije o odobrenim i isplaćenim poticajima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

Federacija 'potaknula' 436 milijuna KM

Najviše novca za poticaje je izdvojilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Oni su za sedam godina odobrili oko 436 milijuna KM. Za poticaj poljoprivrede u RS-u je od 2014. do 2017. godine izdvojeno skoro 236 milijuna KM. Ovi podaci prikupljeni su s internetske stranice Agencije za agrarna plaćanja koja CIN-u nije dostavila tražene podatke. Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta je od 2011. do 2016. godine odobrilo oko 46 milijuna KM poticaja.

Prikupljajući podatke za ovu bazu, novinari CIN-a su otkrili da institucije ne vode uredne evidencije o sredstvima koja dodjeljuju. U popisima korisnika često nedostaje puno ime i prezime ili iznos, najčešće raspolažu podacima o odobrenim, ali ne o i poticajima koji su u konačnici isplaćeni.

Baza sadrži preko pola milijuna pojedinačnih izdvajanja – od nekoliko maraka do nekoliko stotina tisuća maraka. Uz bazu, na posebnoj stranici CIN-a, nalaze se podaci o vrstama poljoprivrednih poticaja i načinima na koji su ostvareni.

Poticaji su nepovratna budžetska sredstva, namijenjena poduzećima, gospodarstvenicima i poljoprivrednicima kako bi potpomogla proizvodnju, a građanima omogućila jeftinije i kvalitetnije proizvode.

Poticanje zapošljavanja

Oko 70 posto novca ulaže se u poljoprivredu. U proteklih sedam godina je izdvojeno 718 milijuna KM.

Uz poljoprivredu, najviše poticajnih sredstava je izdvojeno za zapošljavanje. Dva entitetska zavoda za zapošljavanje, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i Ministarstvo financija RS-a su odobrili 157 milijuna KM.

Poticaje su još davali i Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta te Ministarstvo znanosti i tehnologije RS-a.

Za dodjelu ovih sredstava institucije raspisuju javne pozive i donose programe i pravila koje korisnici moraju ispuniti kako bi dobili poticaje. Novinari CIN-a su otkrili da se te procedure ne poštuju i da ne postoji valjana kontrola utroška novca. Na ovo su i revizori godinama upozoravali.

Kada se poljoprivrednik prijavi za poticaj, nadležni službenici su u većini slučajeva dužni doći na njegovo imanje i utvrditi stanje na terenu. Njihov zapisnik često je jedan od uvjeta za dobivanje poticaja.
Prema podacima koje je CIN prikupio, institucije godišnje prime stotinu hiljada zahtjeva za poticaje. Njih kontrolira tisuću puta manji broj službenika.

Neobvezna kontrola

U RS-u nije obvezna kontrola na terenu za svaki zahtjev, već se ona radi na osnovu procjene rizika. U Odjeljenju za terensku kontrolu Agencije za agrarna plaćanja RS-a rade četiri čovjeka, a u 2016. godini je primljeno više od 16.000 zahtjeva.

''S obzirom da nemamo toliko ljudi koji to sve mogu pokriti, rade ovaj dio kontrole gdje je određena procjena rizika da može doći do zloupotrebe sredstava'', kaže Ljubinko Kecman iz Agencije, koji nije mogao pojasniti kako se vrše ove procjene.

Revizori su u izvještaju za 2016. godinu upozorili da je zbog slabe kontrole povećan rizik od nastanka greške prilikom odobravanja poticaja.

Federalno ministarstvo poljoprivrede godišnje u prosjeku odobri više od 60.000 zahtjeva. Većina bude podnesena preko kantonalnih ministarstava u kojima zahtjeve obrađuje između tri i 11 službenika. Novinari su razgovarali s predstavnicima šest županijskih ministarstava i svi kažu da uspijevaju izvršiti kontrolu za svaki primljeni zahtjev. U Federalnom ministarstvu poljoprivrede ne vjeruju da je to moguće.

''On može obaviti možda na par mjesta najkritičnijih, ali ja garantiram da devet od deset zahtjeva on nije vidio na terenu jer ne može teoretski stići'', kaže Pejo Janjić, šef Odjela za ruralni razvoj u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, pojašnjavajući da institucije nisu dovoljno kadrovski i logistički osposobljene.

Višemilijunske štete

Slabe kontrole na terenu omogućile su brojne zloupotrebe sustava te prouzrokovale višemilijunske štete o kojima je CIN pisao. Između ostalog, poljoprivrednici su dobivali poticaje na osnovu nalaza vještaka koji su procjenjivali objekte, a da ih nisu ni vidjeli. Vještaci su uvećavali vrijednosti objekata, a pojedine su i izmišljali kako bi poljoprivrednicima omogućili da dobiju više novca.

Federalna uprava za inspekcijske poslove je prekontrolirala firme i poljoprivrednike kojima je odobreno 9,2 milijuna KM poticaja, a kontrola je pokazala da je skoro trećina novca odobrena na temelju netočnih podataka sudskih vještaka.

CIN je otkrio da vlasti nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja ili odustaju od bavljenja poljoprivredom. Brojni propusti su napravljeni dok je federalni ministar poljoprivrede bio Jerko Ivanković Lijanović, predsjednik Narodne stranke radom za boljitak.

Došavši na vlast, on je osmislio jednokratne poticaje kojima je plaćao ljude da glasuju ili prikupljaju glasove za njegovu stranku. Na ovaj način je podijelio skoro tri milijuna maraka. Osim toga, preko pet milijuna KM podijelio je osobama i firmama koje se dovode u vezu s njegovom obitelji, stranačkim kolegama, rodbini te za zastarjele objekte i nepostojeće biznise.

Istrage o nezakonitim podjelama poticaja još traju, a Lijanovića je Kantonalni sud u Tuzli u januaru 2018. godine nepravosnažno osudio na devet godina zatvora, s obvezom da vrati nezakonito stečenih oko 650.000 KM.

Na neregularnosti pri dodjeli poticaja revizori su ukazivali i u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta. Ovo Ministarstvo u javnom pozivu nije navelo sve kriterije prema kojima će ocjenjivati podnesene prijave za poticaje. Revizori su posumnjali da su neki korisnici znali za ove kriterije i tako dobili više bodova.

Radimo mi, ali površno

''Isto upućuje na postojanje rizika dogovora između aplikanata i uposlenika Ministarstva'', piše u izvještaju za 2017. godinu.

Ovo Ministarstvo je za sedam godina podijelilo nešto više od 40 milijuna KM poticaja za: razvoj i afirmaciju poduzetništva i obrta, opstanak tradicionalnih i starih zanata, novoosnovana mala i srednja poduzeća, upotrebu inovativnog potencijala u stvaranju domaćih proizvoda te za poticaj poduzetništva žena i mladih.

Značajan dio novca izdvojen je i za različite programe zapošljavanja u BiH. Zavod za zapošljavanje RS-a je podijelio skoro 45 milijuna KM od 2014. do 2017. Za prethodne godine Zavod ne posjeduje elektronsku evidenciju isplaćenih poticaja.

Revizori su više puta isticali da su novac davali i za zapošljavanje osoba koje se nisu nalazile u evidencijama nezaposlenih.

Zapošljavanje je u 2013. i 2015. godini pomagalo i Ministarstvo financija RS-a. Pet firmi je dobilo 13,7 milijuna KM, a revizori su zaključili da Ministarstvo uopće nije trebalo podijeliti ova sredstva te naložilo da ih ubuduće planiraju preko odgovarajućih institucija.

Bolje planiranje zagovaraju i predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede sa kojima su razgovarali novinari CIN-a. Oni, između ostalog, ističu da ne postoje adekvatne analize koje bi pokazale kakve su efekte imali isplaćeni poticaji.

''Radimo mi analizu, ali to je površna analiza u skladu sa raspoloživim podacima, jer da bi imao prave podatke, moraš opet imati službe na terenu'', kaže Hanefija Topuz, šef Odsjeka za poljoprivrednu politiku i analizu u ovom Ministarstvu.