Borovnice su posljednjih godina među voćnim vrstama koje se najviše sade.
Iako su početna ulaganja veća u odnosu na ostale voćke, povrat uloženog može se ostvariti već u četvrtoj godini.
Raste kao grm, kasnije cvate i relativno je otporna na mraz. Međutim, zbog ranijeg početka vegetacije postoji realna opasnost da i borovnica strada od kasnih mrazeva.
Ipak, potrebno je obaviti rezidbu. Borovnica voli ljetnu i zimsku rezidbu. Što se tiče zimske, najvažnije je da se sve stare i mlađe grane koje rastu prema unutra odrežu do zemlje kako ne bi stvarale vlagu povoljnu za razvoj bolesti.
Jednogodišnji izdanci koji rastu prema van skraćuju se na vanjski pupoljak.
Ovisno o starosti, potrebno je ostaviti četiri do šest debljih, nosećih grana, a jednogodišnji izdanci koji rastu prema van skraćuju se na vanjski pupoljak.
Sve starije grane položene ili blizu zemlje koje rastu prema krajevima reda također se režu do osnove, jer pod težinom roda ometaju košenje, a i podložnije su truljenju. Poželjno je da stariji izdanci budu čisti od pupoljaka barem 30 centimetara od osnove.
Sad je idealno vrijeme za čišćenje korova oko grmova, jer borovnica ima plitak korijen i ne podnosi konkurenciju za hranjiva. Najteže je riješiti se poljskog slaka i pirike, naročito pirike, koja ima dubok i razgranat korijen.
Iako mnogi stavljaju malč, korovi će rasti i morat će se čupati više puta tijekom vegetacije. Zato je najbolje koristiti propusnu foliju koja propušta vodu, ali ne i korove - to je najučinkovitije rješenje.
Budući da je započela vegetacija, odnosno počelo listanje, kasno je za upotrebu bakarnih sredstava, piše Agroklub.
Potrebno je obaviti prihranu vodotopivim organskim ili mineralnim gnojivima s fosforom i kalijem, a ista se stavljaju i oko grmova, po dvije do tri šake.
