Mljekari ponovo u problemima

Iako se često sluša o važnosti domaće proizvodnje, u praksi se ostavlja po strani. Među brojnim primjerima izdvaja se proizvodnja mlijeka. Iako predstavlja važan segment poljoprivrede koji nije samo ekonomski bitan već ima i ulogu u očuvanju sela i tradicionalnog načina života - prozvođači mlijeka iz godine u godinu prolaze kroz nove izazove i prepreke.

Jasmin Majdančić je ljubav prema poljoprivredi i stočarstvu naslijedio od svoga oca, te se ovim poslom bavi već 20 godina. Počeci su bili teški, prisjeća se, i zahtijevali su mnogo ulaganja. No i danas, kada ima 30 grla i godišnju proizvodnju oko 110.000 litara mlijeka, problemi su i dalje prisutni, piše Federalna.ba

Nemoguće opstati

Domaći proizvođači nisu cijenjeni, objašnjava, a nitko nije ni svjestan odricanja koje ovaj posao zahtijeva: ''Nema praznika, ni vikenda, ni godišnjeg odmora, ničega. Nekad si i 24 sata aktivan u štali.''

Prodajom proizvedenog proizvođači ne mogu opstati. Neophodno je osigurati stočnu hranu i uložiti u proljetnu sjetvu. No, kako da sjetva uspije kada poticaji ponovo kasne, pitaju proizvođači.

''Bez jake potpore države ne možemo da opstanemo, nema šanse. Cijenom koju trenutno imamo ne možemo pokriti ni svoje troškove'', dodaje Majdančić.

''Poljoprivredni proizvođači su uskoro trebali izaći na njive, trebali smo imati pare na računima, međutim, ponovo apeli, čekanja'', ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK-a.

Do sada su, kažu, trebali imati financijska sredstva s federalne razine vlasti na svojim računima, ali nema ni novca ni objašnjenja. Kašnjenje proljetne sjetve odrazit će se i na kvalitet stočne hrane, a samim tim i na proizvodnju mlijeka.

Pročitajte još

VIDEO | Nema krave, nema mljekaru, otkupljuje mlijeko, proizvodi sireve i prezadovoljna je

Dugovanja za mlijeko

''Već završavamo šesti mjesec dugovanja za mlijeko. Taj program dok se uvede, imat ćemo osam mjeseci dugovanja. Pitam te parlamentarce, tu vladu, da li oni mogu da žive osam mjeseci da nemaju para?'', govori Majdančić.

U međuvremenu, federalno ministarstvo je u javnu raspravu stavilo Nacrt programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu, a u tijeku je i izrada nove strategije. Proizvođači nisu zadovoljni ovim odlukama jer je sve urađeno bez konzultacije s onima kojih se to najviše tiče. Propusta je mnogo.

''Prije svega, kad je u pitanju Tuzlanski kanton, imamo dosta malih usitnjenih posjeda koji se ne vide u toj strategiji i u programu novčanih podrški koji je napisan tako da će fizička lica, bukvalno, nestati u proizvodnji'', upozorava Suad Selimović, tajnik u Gospodarskoj komori Tuzlanskog kantona

Proizvođači se zadužili

''Mnogi mi poljoprivrednici ne možemo da se snađemo, jer tu stoji 500 minimalno, maksimalno 900 litara mlijeka po muznom grlu mjesečno, a do sada je bilo 500, odnosno 1.500 kvartalno i sad to mnoge proizvođače buni, ne znamo što da se radi. Usmeno nam govore da to nije to, ali papir nam govori drugačije'', kaže mljekar Halil Serdarević.

Ukoliko ubrzo ništa ne bude riješeno, tražit će hitan sastanak s federalnim ministarstvom, a da bi započeli proljetnu sjetvu i izbjegli zatvaranje farmi, proizvođači su se, za sada, zadužili u poljoprivrednim ljekarnama. Kada je u pitanju podrška s županijske razine, Tuzlanski kanton je za ovu godinu izdvojio 14 milijuna maraka, no sredstva nisu adekvatno raspoređena.

Proizvođači zahtijevaju da podsticaji ubuduće budu bazirani na proizvodnji po litru te da se bar 10% sredstava izdvaja za kapitalne investicije. U suprotnom, farme bi se mogle ugasiti. Bilo bi to poražavajuće, posebno ako uzmemo u obzir da ovaj kanton godišnje proizvede skoro 30 milijuna litara mlijeka. Kako bi tek bilo da imaju adekvatnu podršku?