bljesak-logo
search icon
toggle theme
open-nav
bljesak.info logo
#Mostar
Najnovije
Vijesti
search icon
Sport
search icon
Magazin
search icon
Gospodarstvo
search icon
Kolumna
search icon
Auto Moto
search icon
toggle theme
search icon
search icon
Korisni savjeti

Koliko zemljišta i posla je potrebno da prosječna bh. obitelj proizvodi hranu za sebe

Korisni savjeti
gospodarstvo/poljoprivreda
|
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenice
|
10.04.2020. u 09:31
Ilustracija / Mala bašta
Korisni savjeti

Koliko zemljišta i posla je potrebno da prosječna bh. obitelj proizvodi hranu za sebe

Korisni savjeti
gospodarstvo/poljoprivreda
|
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenice
|
10.04.2020. u 09:31
text

Uvijek kada se dogode neke od izvanrednih okolnosti lokalnih ili globalnih razmjera kao što su ratovi, prirodne nesreće i katastrofe, uzrokom su odudaranja od uobičajenog načina življenja i svakodnevnih aktivnosti. Ovaj put je to u ovom slučaju pandemija koronavirusa Covid-19.

Reakcija stanovništva ide u pravcu prije svega brige za vlastite živote i živote svojih najmilijih, ali i samoodržanja putem opskrbe osnovnim životnim namirnicama u većim količinama, što neminovno izaziva udar na kućne proračune, ističu u svom priopćenju stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

U priopćenju se donose praktični savjeti, preporuke i daju korisne informacije na osnovu kojih možete zaključiti da su integralna i ekološka proizvodnja povrća u vrtovima ili baštama u izvanrednim uvjetima nešto o čemu treba ozbiljno razmisliti, čak i kad neposredna opasnost prođe.

- Strah od gubitka radnog mjesta, a time i ulaza redovnih financijskih sredstava u domaćinstvo, dodatno usložnjavaju situaciju do mjere javljanja panike. Ta panika je veća zbog ograničenja uvoza, nabavke, pa i globalne nestašice određenih artikala. U takvim uvjetima osiguravanje dovoljnih količina hrane za izvjestan period je od životnog značaja, ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja INZ Kasim Velić, dodajući da je "nažalost većina namirnica koje koristimo, a mogu se uzgojiti na našem području, na naše trpeze došla iz uvoza".

(Gotovo) Sve možemo sami proizvesti

- Nezamislivo je da pored brašna, ulja i šećera koje uistinu ne možemo u potrebnim količinama proizvesti na području BiH, uvozimo krumpir, luk, grah, razne povrtlarske kulture, baš kao i meso, mlijeko i mliječne proizvode. Naše njive i vrtove smo ostavili uglavnom nezasijane, iako iza sebe u bliskoj prošlosti, tijekom rata početkom devedesetih imamo neugodno iskustvo nestašice hrane i ovisnosti od humanitarne pomoći, ističe Velić.

Tablica - Koliko zemljišta i posla je potrebno da prosječna bh. obitelj proizvodi hranu za sebe

Iz tablice koju je INZ priložio u ilustraciji informacije, je vidljivo da je za sasvim dobru opskrbu osnovnim proizvodima koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima za jednu obitelj dovoljna površina od 187,60 do 327 kvadratnih metara zemlje, ovisno od primijenjene tehnologije uzgoja, dostignutog znanja i zemljišnim pogodnostima.

- Krajnje je vrijeme za rad sebe i svoje obitelji u kulturu življenja uvedemo uzgoj povrća u vlastitoj bašti ili vrtu, jer je očito da nije potrebna niti velika površina niti neke posebne ili specijalne alatke. Mini bašta ili vrt se može organizirati na balkonu u saksijama, a male bašte i na ravnim krovovima određenih objekata, čime bi se osigurali za povrće i začinsko bilje za brzu upotrebu uz i za obroke, ističu iz INZ.

Kako navode stručnjaci INZ, u posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje klijanaca (microgreens) (lucerka, sočivo, grašak, pšenica) u posudicama sa malo vode ili u specijalnim posudama. Klijanci mogu biti važan dodatak našoj svakodnevnoj prehrani, bogat su izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa i koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju, te ne dolazi do gubitka hranjivih materija.

Povrće je za čovjeka izvor biološki značajnih materija, kao što su vitamini, mineralne materije, fitoncidi...

Tako vitamina C najviše ima u paprici, listu peršina, lisnatom kupusu, luku vlašcu, listu celera, koprivi, a provitamina A (beta karoten) u mrkvi, muskatnoj tikvi, tikvi pečenki, paprici, listu peršina i celera, dok vitamina iz grupe B ima u grašku, bijelom luku, kupusnjačama.

Karfiol, keleraba, grašak, boranija, spanać i tikva bogati su kalijem, list peršina, spanaća, blitve, grašak, krastavac, bijeli luk fosforom. Kalcijem najbogatiji su boranija, spanać, salata, blitva; natrijumom blitva, cvekla, celer, spanać, mrkva; magnezijem grašak i boranija, a sadržajem gvožđa ističu se celer i paštrnak.

Neke vrste povrća su značajan izvor proteina (grašak, boranija, lisnati kelj, kelj pupčar, brokola), ugljenih hidrata (krumpir, mrkva, cvekla, lukovi) i celuloze (paprika, kupusnjače, boranija, cvekla), odnosno balasnih materijama bitnim za crijeva i prevenciju karcinoma.

Hrana kao lijek i gorivo za organizam

- Specifičan značaj za ljudski organizam imaju tzv. fitoncidi - povrća sa baktericidnim, fungicidnim i protistozidnim dejstvom (bijeli i crni luk, cvekla, rabarbara, paprika, paradajz, rotkva), zatim bojene materije povrća kao što je hlorofil (špinat, kupus, list peršina, kopriva) betaini (cvekla) i karotinoidi (mrkva). Mnoge vrste povrća su tradicionalna ljekovita sredstva u narodnoj medicini, a konzumiranje prirodnih tvari iz zdravog povrća sprječavaju obrazovanje kancerogenih jedinjenja u čovjekovom organizmu, ali i prevenciji niza oboljenja. Smatra se da čovjek treba dnevno da unese oko 400 g povrća, pre svega svježeg, a prednost ima grupa žuto-zeleno-crvenih vrsta koje su najbogatije bioaktivnim materijama, kaže Velić.

U INZ-u pojašnjavaju i da se sa skromnijim financijskim sredstvima na vlastitim njivama i vrtovima može organizirati sjetva i sadnja biljaka, kroz principe integralne i ekološke proizvodnje hrane, jer se kao takva i u EU i širom svijeta sve više prilagođava zahtjevima tržišta, koju opet diktiraju kupci, a ona se temelji na ovoj vrsti proizvodnje hrane.

- Danas gotovo 90 posto poljoprivredne proizvodnje u EU predstavlja hranu uzgojenu po metodologiji čiji je cilj i smanjena potrošnja sredstava za zaštitu bilja i drugih agrokemikalija. Proizvodi integralne i ekološke proizvodnje pružaju potpuno zdravstveno ispravan proizvod, sa dosta jeftinijim troškovima nego uobičajena konvencionalna proizvodnja hrane. Glavni cilj ekološke poljoprivrede je proizvesti zdravstveno ispravnu hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša. Ako se ovome doda i osiguravanje dijela sjemenskog i sadnog materijala iz vlastite prošlogodišnje proizvodnje, dodatno imamo jeftiniju proizvodnju, ali proizvodnju visokog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti, navodi Velić.

hrana
poljoprivreda
izdvojeno
Gdje zakon staje, a praksa počinje: Stvarni izazovi poreznog sustava
Film o Hajrudinu Ahmetliću izazvao veliki interes javnosti
Zapošljavamo! Voditelj/ica maloprodaje – pridruži se OIL-AC timu
Tražiš posao u modi? LTB u Mepas Mallu prima nove članove tima
camera
gallery
Novom munjom protiv krize i skupoće!
Plaćena praksa za studente u Grudama
O'Plant donosi novu dimenziju biljne prehrane koja osigurava ravnotežu, energiju i užitak u svakom danu
Više iz rubrike
Kako "čitati" biljke?
Znate li prema izgledu lista prepoznati skrivene štetnike na svojim biljkama? Naučite kako ih razlikovati
Borba
Slana voda sve više prodire: Hoće li Hercegovina mijenjati poljoprivredne kulture?
Kriza
Mladi farmer prisiljen prodavati krave kako bi zatvorio dugove: "Što daju to i potroše"
camera
Poljoprivreda
Čapljina: Nova hladnjača i važnost zadruga
Federlano ministarstvo
Službenici dobili 100 "super" telefona za kontrolu biljne proizvodnje
Svijet voća i povrća
VIDEO | Zaboravite skupa gnojiva: Samo par kapi ovog rastvora i vaše rajčice će rasti kao lude
Veliki problem
Najskuplja sjetva u BiH: Poljoprivrednici na rubu opstanka
camera
Od skromnih početaka...
VIDEO | Obitelj Grizelj iz Sovića pokazuju kako ostati i uspjeti u Hercegovini
Zlato za Oblicu i Istarsku bjelicu
Maslinova ulja iz Mostara nagrađena zlatom u Dubrovniku
Više iz rubrike
Kako "čitati" biljke?
Znate li prema izgledu lista prepoznati skrivene štetnike na svojim biljkama? Naučite kako ih razlikovati
Borba
Slana voda sve više prodire: Hoće li Hercegovina mijenjati poljoprivredne kulture?
Kriza
Mladi farmer prisiljen prodavati krave kako bi zatvorio dugove: "Što daju to i potroše"
camera
Poljoprivreda
Čapljina: Nova hladnjača i važnost zadruga
Federlano ministarstvo
Službenici dobili 100 "super" telefona za kontrolu biljne proizvodnje
Svijet voća i povrća
VIDEO | Zaboravite skupa gnojiva: Samo par kapi ovog rastvora i vaše rajčice će rasti kao lude
Veliki problem
Najskuplja sjetva u BiH: Poljoprivrednici na rubu opstanka
camera
Od skromnih početaka...
VIDEO | Obitelj Grizelj iz Sovića pokazuju kako ostati i uspjeti u Hercegovini
Zlato za Oblicu i Istarsku bjelicu
Maslinova ulja iz Mostara nagrađena zlatom u Dubrovniku
NAJNOVIJE
1
Teorije nisu točne
Uzgajivači jagoda otkrili kako razlikovati domaće jagode od uvoznih
2
Gradac
VIDEO | Djevojčica Marija iz Neuma pomaže djedu oko 50 ovaca i domaćeg sira
camera
3
Donosimo cijene
Na čapljinsku tržnicu stigle prve paprike, jagode i trešnje među najtraženijima proizvodima
4
Nermin Čoloman
Gasi se još jedna farma u BiH
5
Vruća pura i divlje zelje
Hercegovka u brk: "Kad dođu ovi naši iz svita, sritni su ako ima divljega zelja"
BLJESAK.TV
Kružni tok
Konaković u Kružnom toku: I dalje mislim da izbor Komšića nije fer
Rastući s djecom
VIDEO | Tanja Hrvatin Šimičić u Rastući s djecom: “Kazna ne uči dijete ničemu”
Podcast "Cancast"
VIDEO | Fabjan o sukobu sa Stošićem: Istresao se na mene jer je bio ljut na sebe
Podcast Imam ideju #99
Rektorica Huseinbegović: Univerzitet "Džemal Bijedić" želi biti u rangu najuspješnijih
Podcast "Cancast"
Miran Fabjan - Slo Rocky: Ilića bih ubio u trećoj borbi
bljesak-logo
facebook twitter logo linkedin logo instagram logo youtube logo youtube logo
Vijesti
search icon
Sport
search icon
Magazin
search icon
Gospodarstvo
search icon
Kolumna
search icon
Auto Moto
search icon
Bljesak TV
search icon
Info vodič
Foto dana
O nama
Uvjeti korištenja
Marketing
Impressum
Kontakt
Sva prava pridržana © Bljesak.info 2001-2025
bljesak.info logo
facebook twitter logo linkedin logo instagram logo youtube logo youtube logo
Vijesti
Regija
Politika
Crna Kronika
BIH
Svijet
Flash
Sport
Nogomet
Košarka
Rukomet
Ostali sportovi
Tenis
Feđini Specijali
Flash
Magazin
Životinje
Zabava
Znanost
Zanimljivosti
Obrazovanje
Zdravlje
Knjige
Glazba
Moda
Film i TV
Kazalište
Umjetnost
Religija
Gastro
Tehnologija
Horoskop
Putujte s nama
Flash
Gospodarstvo
Industrija
Turizam
Posao
Poljoprivreda
Ekologija
Flash
Kolumna
Pregled Tjedna
Josip Mlakić
Igor Božović
Boris Čerkuč
Emir Imamović Pirke
Berislav Jurič
Gloria Lujanović
Auto Moto
Flash
Vozili smo
AutoMoto Sport
Bljesak TV
Bljesak Video
Bljesak Podcast
Info vodič
Foto dana
O nama
Uvjeti korištenja
Marketing
Impressum
Kontakt
Sva prava pridržana © Bljesak.info 2001-2025