Koliko je zarazno naše meso?

Hrana animalnog porijekla značajno sudjeluje u našoj prehrani , oko 60 posto proteinskog udjela dobivamo iz nje, kao i različite vitamine, minerale, uključujući vitamin B12, B6, riboflavin, niacin, cink, fosfor i kalcij. Različite države imaju i različite propise, prisustvo zagađivača  u mesu ili mlijeku  najčešće ovisi od načina kako hranimo, liječimo ili držimo životinju.

Intenzivni sistemi držanja životinja, podrazumijevaju ekonomski najisplativiji model maksimalnog iskorištavanja jedinke, čime značajno skraćujemo njen životni vijek, na današnjim farmama krava se iskorištava do fiziološkog maksimuma, to vam dođe kao da vam neko da da trčite svaki dan 1.5 maraton tvrdi Dubravko Pocrnja s Federalnog agromediteranskog zavoda.

'Moderna' poljoprivredna proizvodnje

Upotreba biostimulatora, antibiotika i pesticida se danas podrazumijeva u konceptu tzv. moderne i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom istih imaju proračune veće od pojedinih država.

Perzistentnost nekih pesticida, tj. rezidua i produkata razgradnje i transformacije dugo se zadržavaju u biološkim sredinama. Njihov kumulativni efekt i svojstvo liposolubilnosti omogućava im nagomilavanje u masnom tkivu životinja, što predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. Biostimulatori koji se danas koriste u stočarskoj proizvodnji su tzv. spolni hormoni , koji se koriste kod liječenja životinja i kao pospješivači rasta, tj. tvari s anaboličkim učinkom s ciljem da u što kraćem roku dobijemo meso većeg udjela mišićnog, a manje masnog tkiva.

Ti preparati se dugo zadržavaju u životinjskom organizmu zbog fenomena jetreno crijevne recirkulacije, kad  unesemo u organizam ovakvu hranu remeti se fiziološka ravnoteža prirodno stvorenih hormona. Utvrđeno je da dietilstilbestrol ima kancerogen efekat na prostatu i jajnike. Njihova upotreba u Europskoj uniji je zabranjena, terapeutska uporaba ovih tvari ograničena je na primjenu kod poremećaja u reprodukciji.

Upotreba antibiotika u stočarstvu

Namirnice animalnog porijekla mogu biti kontaminirane i antibioticima, koji se široko često i nekontrolirano upotrebljavaju u stočarstvu, na farmama nije rijetkost da nestručne osobe dolaze do istih i obavljaju njihovu aplikaciju bez ikakvog znanja o tim lijekovima, njihovom učinku,kontraindikacijama i dužini trajanja karence.

Antibiotici se koriste i u ishrani životinja, efekat koji se postiže u nutritivnim dozama krmnih smjesa ispoljava se u profilaksi crijevnih i plućnih infekcija.  Njihovo nutritivno djelovanje ide u smjeru pospješivanja rasta korisnih mikroorganizama u crijevima koji vrše sintezu esencijalnih aminokiselina i vitamina, inhibirajući razvoj štetnih mikroorganizama. Nekontrolirana upotreba antibiotika rezultira rezistentnim mutantima bakterija, jer se rezistencija može prenositi unutar istih ili srodnih bakterija ekstrahromozomski putem „R“ faktora, čiji su nosioci episomi u citoplazmi.Česta upotreba namirnica s reziduama antibiotika rezultira senzibilizacijom ljudi na iste. 

Od ostalih štetnih tvari koje možemo naći u namirnicama  možemo spomenuti i teške metale, kao što su kadmij, olovo, živa i elementi koji su u malim dozama neophodni, dok u većim imaju letalan učinak; bakar, mangan, molibden, arsen, kobalt, cink i selen. Ribe se mogu kontaminirati živom uslijed izlijevanja otpadnih voda u rijeke, pa recimo ribe koje duže žive mogu sadržavati nedopuštene doze teških metala u tkivu i do 5 ppm.

Konzumirajte hranu kojoj znate porijeklo

Preporuke su, konzumirajte hranu kojoj donekle znate porijeklo, ne ustručavajte se pitati, njegujte kulturu poznavanja kulture života na selu, kupujte hranu za koju možete biti sigurni da je proizvedena na principima prirodnog i dugoročno održivog koncepta, čitajte deklaracije i šta na njima piše.  Antioksidansi, anti-kancerogeni, anti-kataboliti , pojačivačI imunog sustava puno se više nalazi u mesu i mlijeku životinja koje su držane na prirodnim principima.

Bolest kravljeg ludila formalno nazvana goveđa spongiformna encefalopatija (GSE) i nvCJB bolesti uzrokovane prionima kronične su i fatalne neurodegenerativne bolesti prvotno pronađena kod britanske mliječne stoke određene dobi starosti, čija geneza je vezana za činjenicu da su se preživari hranili hranom animalnog porijekla.