Idealni su uvjeti za plamenjaču krastavaca: Ne paničarite, ima spasa

Plamenjača krastavaca, uzročnika Pseudoperonospora cubensis, najznačajnija je bolest ovog povrća i može uništiti kompletan rod krastavaca, kornišona, dinja i tikvica.

Iako mnogi misle da dugotrajan sušni period praćen visokim temperaturnim vrijednostima nije povoljan za razvoj gljivice, stvarnost je drugačija, piše Agroklub. 

Pjege na listovima 

Za razliku od uzročnika plamenjače krumpira ili vinove loze, kojima temperature iznad 30 stupnjeva ne odgovaraju, plamenjača krastavaca najviše voli visoke vrijednosti temperature i vlagu u rosi u ranim jutarnjim satima, posebno ako su oko biljaka prisutni korovi, a ne folija.

Simptomi plamenjače su u pojavi okruglastih svijetlo-zelenih pjega oivičenih nervaturom listova koje za nekoliko dana požute i šire se na cijeli list koji izgleda kao da je zapaljen.

Pročitajte još

Zalijevate, a krastavci su vam gorki, rajčica ne dozrijeva? Evo kako pomoći svom vrtu

Već nakon desetak dana cijela biljka može biti zahvaćena napadom i osušena, a ako se i dogodi da se formira neki plod, on će biti vodenast na spoju s peteljkom i često deformiran.

Ako se plamenjača pojavi pred berbu, proizvođačima stvara dodatan pritisak jer nema puno sredstava koja se mogu koristiti prije berbe i prodaje, jer je poznato da krastavac, ako se dobro navodnjava, za dan ili dva postaje veći i ne može se prodati na tržištu koje prvenstveno zahtijeva sitnije plodove, naročito ako je riječ o kornišonima.

Ima rješenja 

Zato se na terenu često vidi da se fungicidima stabljike krastavaca tretiraju i po tri puta tijekom tjedna, a sve u cilju sprječavanja pojave bolesti što, s druge strane, ako se ne vodi računa o karenci, može biti opasno po potrošače.

Karenca fungicida koji se koriste u tretmanima je od tri do sedam dana zato treba biti pažljiv prilikom odabira istih.

Postoje i organska sredstva kao što su domaće nekuhano mlijeko, soda, jod, češnjak i crveni luk, juha od bršljana, maslačka, preslice, pirike, koje mogu spriječiti, ali preventivno nastanak bolesti.

Ako se simptomi pojave, ne treba paničariti iako borba neće biti laka. Oni će se prvo pojaviti na najrazvijenijem, donjem lišću, jer je ono prvo u kontaktu s tlom. Najbolje što možete učiniti je da orežete te listove i iznesete ih iz vrta ili plastenika jer su oni izvor zaraze za ostalo lišće.

Odmah nakon rezidbe, potrebno je prskati fungicidima ili organskim preparatima biljke i zemlju oko njih da se spriječe daljnje infekcije.

Najbolje bi bilo da se na površini listova nalazi neka vrsta prevlake koja odbija prodiranje gljivica u listove, kao što je npr. neki kontaktni fungicid ili mlijeko u kombinaciji sa sodom i jodom, ako se želi organska zaštita.

U Sjedinjenim Američkim Državama najviše se koristi kaolinska glina koja stvara film na površini listova.