Evo što trebate znati prije nego što iskoristite gnojivo: 6 vrsta i njihova prava primjena

Životinjska gnojiva smatraju se jednim od najvažnijih sredstava za gnojidbu u ekološkom vrtu. Koriste se svježa ili zrela, o čemu ovisi i vrijeme primjene.

Gnojiva životinjskog porijekla obogaćuju tlo hranjivim tvarima, poboljšavaju njegovu strukturu, povećavaju mu plodnost te potiču njegovu biološku aktivnost.

Važno je paziti na pravilnu primjenu i doziranje kako bi se izbjeglo prekomjerno gnojenje koje može uništiti biljke ili potencijalno onečišćenje tla. Treba imati na umu da se moraju i pravilno razgraditi prije nego što se biljke beru kako bi se izbjeglo moguće zagađenje listova ili plodova.

Dijelimo ih na vruća i hladna.

Vruće i hladno gnojivo

Vrućim se smatra svježe stajsko ili kompostirano gnojivo koje još uvijek sadrži visoku koncentraciju organske tvari koja se razgrađuje. Tijekom razgradnje, mikroorganizmi u njemu stvaraju toplinu kao nusprodukt, što u njemu može dovesti do visokih temperatura.

Može biti korisno jer pomaže u uništavanju sjemenki korova i patogena te razgrađuje teško razgradive tvari. Međutim, ako se koristi prekomjerno ili ako je previše vruće, može oštetiti osjetljive biljke ili izazvati neželjeno isparavanje hranjivih tvari.

Hladan gnoj je većinom kompostirano ili zrelo gnojivo koje je prošlo kroz proces razgradnje i ima nižu temperaturu. Ima stabilniju strukturu i manje je vjerojatno da će oštetiti biljke.

Postojanije i dugotrajnije oslobađa hranjivih tvari u tlo, što ga čini idealnim za dugoročno poboljšanje plodnosti i poticanje zdravog rasta biljaka.

6 vrsta životinjskih gnojiva

1. Goveđe gnojivo

Svježi goveđi gnoj koji sadrži sijeno, od starih vremena spada u najvažnija prirodna gnojiva. Sadrži sva hranjiva u uravnoteženom, blagom sastavu.

U knjizi "Bio vrt", autorica Marie-Luis Kreuter upozorava da se sva životinjska gnojiva kompostiraju bez vapna budući da on razgrađuje vrijedan dušik koji bi, kao i amonijak, beskorisno otišao u zrak. Ističe da je dobro, naprotiv, posipati goveđi gnoj kamenim brašnom koje ne sadrži vapno.

Naglašava i da se svježi smije stavljati na gredice samo ujesen i to površinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime može razgraditi. Prikladan je za vrlo zahtjevne biljke.

Sušeni goveđi gnoj naročito je bogat kalijem, a taj hranjivi element nedostaje u većini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim količinama. Poručuje da kod kupovine obratite pozornost na upute koje jamče zdravo gospodarenje tlom. Osobito je prikladan za ruže, mrkvu i celer.

2. Konjsko gnojivo

Spada u vruća gnojiva i stoga se kroisti kao "pakung" za zagrijavanje klijališta. Ima sličan sadržaj hranjiva kao goveđi. Stoga se mogu pomiješati i zajednički kompostirati. Treba ga koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka.

3. Svinjsko gnojivo

Smatra se hladnim. Skoro ne sadrži kalcij, no ima kalija i nešto dušika. Mora se kompostirati kao i sav drugi životinjski izmet. Prikladan je za celer, poriluk i maline.

4. Ovčje, kozje i zečje gnojivo

Ove tri vrste spadaju u vruća gnojiva. Njihov sadržaj dušika može izazvati produženi rast vegetativnih organa. Najbolje je kompostirati ga zasebno ili pomiješanog s drugom vrstom. Odgovara vrlo zahtjevnom povrću.

5. Gnojivo od peradi

U usporedbi s većinom drugih vrsta ima visoki sadržaj kalija. Njegovo glavno hranjivo je, međutim, fosfor, a važan je i udio dušika. Budući da se taj dušik u gnoju od peradi izuzetno brzo razgrađuje, može doći do opekotina.

Ovo je vruća vrsta pa se preporuča kompostirati ga pomiješanog sa zemljom. Prikladno je za vrlo zahtjevno povrće, a potiče i stvaranje cvjetova kod sobnog, balkonskog i vrtnog cvijeća.

6. Mljeveno rogovlje, sušena krv i koštano brašno

Ove vrste se proizvode od klaoničkih otpadaka, a prodaje u praktičnim pakiranjima. Nisu komplicirana za primjenu te se mogu koristiti u vrtu za razne namjene.

Rogovi dolaze u sitnije ili krupnije mljevenim oblicima, kao strugotine ili brašno. Što je supstanca grublja, to se sporije razgrađje u tlu. Sadrži prije svega dušik i fosfor.

Sušena krv ima posebno veliki sadržaj dušika te fosfora i kalija. Od navedena tri koštano brašno ima najveći sadržaj fosfora, srednji sadržaj dušika i mali udio kalija.

Ove tri vrste se mogu međusobno miješati. Pritom nastaje kompletno gnojivo u kojem su sadržana tri glavna, važna NPK hranjiva kao i mnoštvo mikroelemenata.

Pazite odakle dolazi

Autorica napominje da se kod upotrebe svih životinjskih gnojiva koja u biološkom vrtu moraju poboljšati tlo, mora uzeti u obzir to da dolaze s ekoloških gospodarstava. Poručuje da je gnoj životinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hranom - štetan, piše Agroklub.

Smatra da svaki bio vrtlar ne smije nikada koristiti kokošji gnoj s ogromnih farmi na kojima životinje moraju živjeti u potpuno neprirodnim uvjetima budući da je izmet indirektan rezultat ishrane i izmjene tvari.