Evo kako napraviti biljno gnojivo od koprive

Jedno od najpoznatijih biljnih gnojiva je ono od koprive. Sada je idealno vrijeme za njegovu pripremu jer kopriva buja svuda oko nas i šteta je ne iskoristiti ju.

U ovu svrhu se može brati od proljeća do ljeta, sve dok se ne osjemeni kada više nije korisna, prenosi Agroklub. 

Vrenje

Za izradu je potrebna plastična ili drvena bačva. Metalne nisu prikladne jer se tijekom vrenja mogu pojaviti nepovoljne kemijske reakcije između metala i smjese, upozorava Marie-Luise Kreuter u knjizi Bio vrt.

Za pripremu u posudu prvo stavite usitnjenu koprivu, a potom ju prelijte vodom. Idealna je kišnica ili barem odstajala voda koja je neko vrijeme bila izložena suncu.

Nemojte napuniti bačvu do ruba, ostavite slobodno 15 do 20 cm jer će se gnojivo tijekom vrenja zapjeniti.

Preko otvora postavite drvenu ili žičanu mrežu kako u tekućinu ne bi upale ptice ili druge manje životinje. Ovakav će pokrov dopustiti cirkulaciju zraka u dovoljnoj količini.

Proces će se brže odvijati ako je posuda na sunčanom mjestu. Gnoj se mora povremeno snažno promiješati kako bi u proces razgradnje ušao kisik, savjetuje bio vrtlarica.

Budući da širi vrlo neugodan miris, držite ga podalje od kuće ili ublažite tako što ćete u njega ubaciti šaku kamenog brašna ili malo ekstrakta cvjetova valerijane.

Biološki vrt

Koprivu prije potapanja možete upakirati u mrežastu vreću, primjerice od krumpira kako kasnije ne bi došlo do začepljenja kante za zalijevanje.

Prije upotrebe tekućinu možete i procijediti, no ovo je potrebno samo ako se gnoj prska po listovima, radi jačanja biljke.

U svakom slučaju, gnojivo prije upotrebe treba izmjeriti i razrijediti vodom. Omjer je većinom 1:10. Ako smatrate da je koncentrat jak, omjer može biti i do 1:20. Slabiju otopinu gnoja se preporuča koristiti za osjetljive biljke.

Gnoj je spreman za upotrebu kada poprimi tamnu boju i više se ne pjeni. Ovisno o vremenskim prilikama, to se događa nakon 1,5 do 3 trjedna. Nakon toga na bačvu možete staviti poklopac.

Ovu hranjivu juhu možete držati do kraja vrtlarske godine, a ujesen neiskorištene ostatke politi po kompostu. Bogata je dušikom te idealna za biološki vrt jer djeluje uravnotežujuće i ljekovito, potiče rast i stvaranje klorofila.

Mogu i druge biljke 

Kišne gliste vole tla koja su gnojena njime. Voli ga i većina biljaka u povrtnjaku, voćnjaku i cvijetnjaku.

Ovo gnojivo ne podnose samo grah, grašak, mahune, luk i češnjak.

Uz koprivu možete koristiti i druge biljke, kao što su gavez i sljez, čime ćete dobiti prirodno NPK gnojivo.

No, u vodu možete dodati i rusomaču, preslicu, kamilicu, maslačak, vratić, paprat, ali i začinske kao što su metvica, vlasac, mažuran te luk i češnjak.

Također, umiješati možete i malo kravljeg izmeta, kokošjeg gnoja, mljevenog rogovlja, sušene krvi ili koštanog brašna kao i startere komposta ili pak lopatu zrelog komposta.