Cijena mlijeka desetljećima ista, proizvodnja mesa se ne isplati

Srednjobosanski proizvođači mlijeka s 4 tisuće muznih grla prednjače u Federaciji. Zbog poskupljenja ulaznih sirovina, suočeni su s do sad nezabilježenim poteškoćama u nastojanju da održe proizvodnju. Traže povećanje cijene mlijeka koja se nije mijenjala desetljećima, isplatu zaostalih poticaja i hitnu podršku proljetnoj sjetvi.

S 25 muznih grla, desetinama tovnih bikova, junica i teladi, Ljuban Petinić je među najvećim proizvođačima mlijeka i mesa u Jajcu, prenosi Federalna.ba. 

Također, sam proizvede i najveći dio hrane, no ove godine, uz otkupnu cijenu mlijeka i drastično poskupljenje repromaterijala, prvi put poljoprivreda mu postaje neisplativa.

Cijena od 55 pfeninga

"Mnogi kažu - ukinuti ovo sve, ali nije to stečeno za dan. Ja sam to stjecao preko 20 godina, svojim radom i trudom, ja to volim. Ne znam, nadam se, svima je kriza i svima je teško, ali nadam se da će tu razum pobijediti", kaže on.

Stoga jajački mljekari, koji s oko 2 milijuna proizvedenih litara godišnje prednjače u SBK-u, pokušavaju iznaći rješenje da ne bi došlo do gašenja njihovih teško stečenih imanja.

S prosječnom cijenom mlijeka od 55 pfeninga te 11 pfeninga po litru od Općine i 26 od Federacije, koja kasni s isplatama, teško će, kažu, izaći na kraj. Uz to, traže izmjene pravilnika o poticajima.

"Ne možemo izaći na Federaciju s poticajima za proizvodnju silaže, za proizvodnju žitarica. U svakom slučaju mi bismo zahtijevali da nam smanje te uvjete kako bi mogli izaći na Federaciju", ističe Izudin Mraković, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka općine Jajce.

Načelnik općine jajce Edin Hozan (SDA) navodi:

"Već su na granici održivosti i cijena mlijeka je za ove uvjete proizvodnje već mala. Traže i predlažu da se poveća cijena mlijeka. I ja mislim da je to zadatak onih nivoa vlasti koje mogu i imaju mogućnost da djeluju u tom pravcu".

170 KM PDV-a

Nekada područje među liderima u proizvodnji mesa, danas je, s tek oko 500 tovnih junadi, ova djelatnost u SBK-u pred gašenjem. Problem je, kažu, uvozni lobi i nameti uz koje domaća proizvodnja ne može biti konkurentna.

"Ja moram dati 170 maraka PDV-a za jedno tele koje prodam, a nema logike da jedan mesar zaradi. Mi svi znamo što treba zaraditi – evo, i za cijenu kože. I sad te svako ucjenjuje, dolazi ti... što se tiče mesa, ja mu skidam kapu kome se to isplati", dodaje Petinić.

Pročitajte još

Cijene poljoprivrednih proizvoda u šest godina porasle za 26,9 posto

Ako nadležni ne budu intervenirali u idućih nekoliko tjedana i za proljetnu sjetvu, kažu, može biti kasno.

"Parlament Federacije još nije usvojio budžet, ne znam što čekaju. Vjerujte, ljudi će svakim danom sve više i više gasiti. Trebao je do sad budžet da je usvojen, da se počne implementirati, jer proljetna sjetva nam je na pragu", upozorava predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK-a Amir Bulut.

Podršku traže i od kantonalnih vlasti jer, uz neizvjesnu godinu u vremenu kada je bh. tržište orijentirano na robu iz uvoza, podrška domaćim proizvođačima u proizvodnji hrane mogla bi biti ključna.