Australski model protiv varooze: Je li to spas za naše pčele?

Pčelarske udruge i pčelinje zajednice u Australiji ne poznaju varrou. Liječenja pčela su svedena na minimum pa je time i med koji konzumiraju među najkvalitetnijima na svijetu. Kako su došli do toga?

Pčele su nezaobilazni čimbenik opstanka našeg planeta. Osim što omogućuju proizvodnju meda, one su ključne za oprašivanje poljoprivrednih usjeva koji čine temelj ljudske prehrane.

No unatoč njihovoj vitalnoj ulozi, svjetska pčelarska industrija sve više potiče globalnu trgovinu maticama i rojevima – praksu koja može imati kobne posljedice po bioraznolikost i zdravlje pčela.

Pčele su izložene brojnim bolestima i parazitima, a globalna trgovina jedan je od najvećih uzročnika širenja zaraza.

Naime, ona ima najstrožu biosigurnost na svijetu. Zabranjen je uvoz živih pčela (osim u posebnim laboratorijskim uvjetima), samo lokalno uzgajane matice dopuštene su u komercijalnu upotrebu te strogi monitoring bolesti – redoviti pregledi koje provode državne agencije.

Rezultat? Njihove pčelarske udruge i pčelinje zajednice ne poznaju varrou. Liječenja pčela su svedena na minimum pa je time i med koji konzumiraju među najkvalitetnijima na svijetu.

Križanje i slabljenje genetske otpornosti

Uvezene matice često pripadaju pasminama koje nisu prilagođene lokalnim uvjetima, primjerice talijanske pčele u hladnim predjelima. Možda daju izvanredne rezultate na sjeveru Europe, no nije nužno da bi isto dale i na jugu. I obrnuto naravno.

Osim toga hibridizacija s lokalnim pčelama može dovesti do gubitka prirodne otpornosti na bolesti. Neke komercijalne matice uzgajane su za veliku mednu proizvodnju, ali su manje otporne na neke parazite.

Primjerice, afrikanizirane (križanci europskih i afričkih pčela) šire se Amerikom, uzrokujući agresivnija ponašanja i veću osjetljivost na bolesti.

Mnogi pčelari ne provjeravaju zdravstveno stanje kupljenih pčela. Krivudavi uvoz iz zemalja bez veterinarskih standarda povećava rizik, npr. krijumčarenje pčela iz Azije. Karantenske mjere se ne provode ili često nisu dovoljno stroge.

Zašto je globalni pčelinji trgovinski lanac opasan?

Širenje varooze, i ne samo te bolesti po svijetu, nastalo je traženjem "idealne" vrste i trgovinom pčelama.

1. Širenje bolesti i parazita

Uvoz pčela s drugih kontinenata donosi sa sobom strane patogene, poput varroa grinje, koja je već uništila milijune kolonija diljem svijeta.

Australija je zahvaljujući strogoj karantenskoj politici jedina zemlja bez varroe, dok su Europa, Amerika i Azija u stalnoj borbi koja ne daje rezultate s ovim pčelinjim "krvosisom".

2. Genetska kontaminacija lokalnih pčela

Masovna isporuka matica, posebno onih pčelara koji ne razumiju genetiku i prodaju neoplođene matice kao selekcionirane, iz jedne regije u drugu, remeti prirodni genetski diverzitet.

Lokalne pčele, prilagođene su tisućama godina određenim specifičnim klimatskim uvjetima. Uvođenjem drugih vrsta one gube svoju otpornost kada se križaju s više ili manje nezakonito uvezenim pasminama.

3. Prijetnja autohtonim vrstama

U mnogim dijelovima svijeta, npr. Južna Amerika uvezene europske medonosne pčele (Apis mellifera) istiskuju domaće oprašivače, što narušava cijele ekosustave.

Što mi možemo učiniti?

Podržavajte lokalne uzgajivače pčela. Kupujte pčelinje proizvode, matice i rojeve samo od domaćih, certificiranih pčelara. Zalažite se za strože regulative, pritisnite vlasti da uvedu jasnije propise o tranzitu, unosu i uvozu pčela.

Educirajte druge jer mnogi, uključujući i neke pčelare željne brze dobiti, ne shvaćaju opasnost globalne trgovine pčelama i tog načina širenja zaraze, piše Agroklub.

Dok svijet trpi zbog zabilježenog kolapsa pčelinjih kolonija, Australija nam pokazuje da postoji drugačiji put.