Užurbane pripreme za spašavanje Eura

Predstavnici europskih zemalja grozničavo pripremaju prijedloge za nove mehanizme antikrizne financijske pomoći članicama zone eura koje će predstaviti u četvrtak na samitu EU.

Europski dužnosnici, između ostalog, predlažu pokretanje novog mehanizma pomoći - Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), paralelno sa sadašnjim Europskim fondom za financijsku stabilnost (EFSF), objavio je newyorški Financial times.

Ranije ove godine, europski lideri su donijeli odluku da sredinom 2012. formiraju novi stalni fond - ESM, vrijedan 500 milijardi eura, u cilju antikrizne financijske pomoći. ESM bi trebalo za zamijeni EFSF, žurno formiran u vrijeme dužničke krize i iskorišten za kredite Irskoj i Portugalu.

Prema posljednjim planovima, garancijski mehanizam bi trebalo da poveća mogućnosti EFSF na 600 milijardi eura.

Sa dodatnim sredstvima Međunarodnog monetarnog fonda i potencijalom ESM, mogućnosti eurozone za antikriznu pomoć zemljama će poprilično da se uvećaju, piše FT, prenose agencije.

Pojedini analitičari predlažu da se ESM, koji bi po statusu bio međunarodna organizacija slična MMF-u, dodatno popuni sredstvima Europske središnje banke (ECB).

Pretpostavlja se da će na samitu EU, sudbonosnom za budućnost zone eura, biti donijeto rješenje o izmjenama sporazuma između članica, čime bi se produbila ekonomska integracija i pojačala proračunska disciplina.

Na stabilizaciju će utjecati i novi dogovor koji predlažu Francuska i Njemačka o formiranju zone sigurnosti, koja će spriječiti nove krize.

Francuska želi da taj sporazum prihvati svih 27 članica Europske unije, ali ne isključuje da će novi pakt potpisati samo 17 članica zone eura.

Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, međutim, smatra da je spašavanje eura moguće i bez novog sporazuma EU.

Prema njegovom mišljenju, koje prenosi britanski BBC, izmjena sporazuma EU za izlazak eurozone iz krize možda neće biti potrebna, s obzirom na to da su i "bez toga moguće oštre mjere na olakšavanju dužničkog tereta eurozone".

Njegov plan predviđa da proračunski deficit svake članice zone eura ne prelazi tri posto bruto domaćeg proizvoda, a visina duga 60 posto BDP. Zlatno pravilo koje će garantirati izbalansirani proračun u srednjoročnoj perspektivi je da nađe potvrdu u nacionalnim zakonima.

Fond pomoći zemljama eurozone mora da ima bankarsku licencu koja će mu omogućavati direktno povlačenje sredstava iz Europske središnje banke, smatra Van Rompuy, dok bi Europska komisija imala ovlasti da automatski uvodi stroge mjere štednje u zemljama u krizi.