Gdje je najskuplja, a gdje najjeftinija struja u EU?

U prvoj polovici 2024. godine, prosječne cijene električne energije za domaćinstva u Europskoj uniji zabilježile su neznatan rast u usporedbi s drugom polovicom 2023. godine, s 28,3 eura za 100 kilovata po satu (kWh), na 28,9 eura za 100 kWh.

Usprkos smanjenju troškova energije, opskrbi i mrežnih usluga, koje je za dva posto smanjeno u odnosu na drugu polovicu 2023. godine, ukupne su cijene porasle za dva posto jer su vlade smanjile subvencije, naknade i porezna smanjenja za potrošače te su, prema podacima Europskog zavoda za statistiku, Eurostata, ukupni porezi povećani za 16 posto, u odnosu na drugu polovicu 2023.

U usporedbi s prvom polovicom 2023. godine, kada je cijena električne energije iznosila 29,4 eura za 100 kWh, cijene su u prvoj polovici 2024. godine zabilježile manji pad.

Prosječna cijena plina pala je za sedam posto, u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine, s 11,9 eura za 100 kWh na 11 eura za istu količinu. Također su cijene plina niže za dva posto u odnosu na drugu polovicu 2023. godine.

Promatrajući iste cijene bez poreza, navodi Eurostat, smanjene su za oko 12 posto, prenosi Bankar.me.

U poređenju i s prvom polovicom 2023. godine, udio poreza u računima za struju porastao je s 18,5 na 24,3 odsto, za 5,8 postotnih bodova, dok je u računu za plin porastao s 22,8 na 27,4 odsto, što je rast od 4,6 procentnih bodova.

Najviše cijene električne energije uključujući poreze za domaćinstvu u prvom polugodištu 2024. godine  zabilježene su u Njemačkoj, gdje je cijena bila 39,5 eura za 100 kWh, a slijede Irska, s cijenom od 37,4 eura i Danska s cijenom od 37,1 euro za 100 kWh.

Najnižu cijenu električne energije imala su mađarska domaćinstva, s cijenom od 10,9 eura za 100 kWh, a slijede Bugarska s 11,9 eura i Malta s cijenom od 12,6 eura, prenose Financije hr.

Hrvatska je s cijenom električne energije do Malte, te se sa Slovačkom nalazi u pet država EU s najnižom cijenom električne energije, podaci su Eurostata.

Između prve polovice 2023. i prve polovice 2024. cijene plina za domaćinstva, uključujući poreze, smanjene su u 15 od 24 zemlje EU, koje su prijavile cijene plina.

Cijene plina, u nacionalnim valutama, najviše su pale u Litvi to za 60 posto, te Grčkoj i Estoniji, gdje je zabilježeno smanjenje cijena plina od 39, odnosno 37 posto, navodi Eurostat.

Nasuprot tome, među zemljama koje su zabilježile rast cijena je najviše porasla u Italiji, za 16 posto, Francuskoj za 13 i Rumuniji za sedam posto, dok je u Sloveniji cijena ostala nepromijenjena. Hrvatska, prema ovim podacima, bilježi neznatan rast cijena.

U sektoru industrije, sve su zemlje izvijestile o padu cijena plina, naglašavajući konačan silazni trend širom EU.