Trump se predomislio: Američke carine od 30% stupaju na snagu za sedam dana

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se uvode veće carine desecima zemalja diljem svijeta kako bi se "globalna trgovina restrukturirala u korist američkih radnika", objavila je Bijela kuća.

Nove carine su u rasponu od 10 do 41 posto, s najvišom carinom za Siriju. Europska unija, Japan i Južna Koreja podlijegat će carinama od 15 posto. Srbija će se suočiti s carinama od 35 posto, a Bosna i Hercegovina od 30 posto.

Ipak novi rok

Tjednima je predsjednik Donald Trump obećavao da će se svjetsko gospodarstvo promijeniti u petak s njegovim novim carinama. Dužnosnici administracije uvjeravali su javnost da je to čvrst rok.

No kada je Trump u četvrtak navečer potpisao naredbu o uvođenju novih carina za 68 zemalja i Europsku uniju, datum početka primjene strogih uvoznih poreza pomaknut je za sedam dana kako bi se raspored carina mogao ažurirati. Ta promjena – iako potencijalno dobrodošla vijest za zemlje koje još nisu postigle dogovor sa SAD-om – unijela je novu dozu neizvjesnosti za potrošače i poduzeća koja se i dalje pitaju što će se dogoditi i kada.

Trump je obećao da će njegovo povećanje poreza na robu uvezenu u Sjedinjene Države, vrijednu gotovo 3 bilijuna dolara, donijeti novo bogatstvo, pokrenuti niz novih radnih mjesta u tvornicama, smanjiti proračunski deficit i, jednostavno, natjerati druge zemlje da se prema Americi odnose s više poštovanja.

Ogromne carine prijete ugrožavanjem globalne pozicije SAD-a, budući da se saveznici osjećaju prisiljenima na neprijateljske sporazume. Kao porez na sirovine koje koriste američke tvornice i osnovne potrošačke proizvode, carine također prijete stvaranjem novih inflacijskih pritisaka i narušavanjem gospodarskog rasta – zabrinutosti koje Bijela kuća odbacuje.

Kako se bližio rok koji je Trump sam sebi zadao, činilo se da je malo toga razriješeno, osim predsjednikove odlučnosti da uvede poreze o kojima govori već desetljećima. Sama zakonitost carina ostaje otvoreno pitanje, budući da je američki žalbeni sud u četvrtak saslušao argumente o tome je li Trump prekoračio svoje ovlasti proglasivši "izvanredno stanje" prema zakonu iz 1977. o naplati carina, što mu je omogućilo da zaobiđe odobrenje Kongresa.

"Jedino što ćemo sa sigurnošću znati u petak ujutro jest da će američki porezi na uvoz, koji usporavaju rast, biti povijesno visoki i složeni, te da će – budući da su ovi sporazumi toliko nejasni i nedovršeni – neizvjesnost politike ostati vrlo visoka", rekao je Scott Lincicome, potpredsjednik za ekonomiju u Cato institutu.

"Ostalo je, u velikoj mjeri, još uvijek samo najavljeno", dodao je.

Najteži udarac namjenskoj industriji

Domaći stručnjaci ipak upozoravaju da bi ova odluka mogla predstavljati veliki korak unatrag za Bosnu i Hercegovinu. Najteže će biti pogođena namjenska industrija, ali i ukupna trgovinska bilanca zemlje.

Iako su najave trajale mjesecima, odluka je sada službena, kao i obrazloženje zbog nepostojanja uzajamnosti. Neslužbeno, riječ je o političkoj poruci onima koji su, kako kaže Trump, godinama koristili američko tržište, a zauzvrat nisu ništa dali. Namjenska industrija desetljećima je bila adut bh. izvoza – tehnološki razvijena, profitabilna i konkurentna. Sada, zbog izostanka diplomatskog odgovora i strategije, taj adut ispašta.

''Više od 60 posto našeg izvoza u SAD odnosi se na namjensku industriju – dakle, na oružje, streljivo, granate i ostale proizvode iz tog sektora. Upravo oni bit će najviše pogođeni'', pojasnio je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH.

Šteta za BiH ipak neće biti razorna

Ipak, ekonomski analitičari nastoje smanjiti tenzije. Navode da Bosna i Hercegovina do sada nije imala značajan izvoz u SAD, zbog čega šteta neće biti razorna.

''Mi sa SAD-om imamo relativno skromnu trgovinsku razmjenu. Riječ je o iznosu od oko stotinjak milijuna. Carine su i ranije bile između 12 i 16 posto, tako da ja tu ne vidim veći problem'', smatra Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Sjedinjene Američke Države ovih dana potpisuju sporazume sa zemljama iz Europske unije kako bi izbjegle učinke carina. Bosna i Hercegovina, zasad, ostaje izvan tih dogovora. Istina, Trump je ponudio izuzeće – ali samo onima koji ulažu u SAD.

''Tko će ulagati odavde, kad znamo da smo duboko korumpirana zemlja i da su oni koji imaju najviše novca na američkoj crnoj listi'', ističe ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić u prilogu Federalne televizije.

Dok američka administracija ovim potezom, kako navodi, štiti svoje tržište, Bosna i Hercegovina za sada ostaje bez jasnog odgovora i konkretnih mjera. Jedini koji su reagirali bili su izvoznici, koji su ubrzali isporuke pokušavajući izbjeći carinski udar.

Ekonomisti priznaju da će bosanskohercegovačke tvrtke morati razviti jasnu strategiju te da postoji dovoljno prostora za snižavanje cijena uz očuvanje konkurentnosti.

''To će zahtijevati, naravno, od poduzeća na koje se carine odnose, da unaprijede svoje upravljanje, povećaju produktivnost i – postanu što konkurentniji'', dodaje Šunje.

Druge zemlje lobiraju, pregovaraju. Bosna i Hercegovina zasad šuti. No ekonomisti podsjećaju da ni prije uvođenja carina BiH nije bila u zavidnom položaju. Višegodišnji trgovinski deficit, niska produktivnost i pretjerana ovisnost o uvozu – slika su sustava koji, očigledno, više ne smije biti opcija.

Kanada nije surađivala u suzbijanju fentanila

Bijela kuća je u dokumentu navela da je cilj carina "restrukturiranje globalne trgovine u korist američkih radnika" te će stupiti na snagu 7. kolovoza, a ne 1. kolovoza kako se najavljivalo. Carine na kanadsku robu povećavaju se s 25 na 35 posto, ali one će biti na snazi od petka.

"Kao odgovor na kontinuiranu neaktivnost i odmazdu Kanade, predsjednik Trump smatrao je potrebnim povećati carinu na Kanadu s 25 na 35 posto kako bi učinkovito riješio postojeću izvanrednu situaciju", priopćila je Bijela kuća, poručivši da Kanada nije surađivala u suzbijanju fentanila i drugih ilegalnih droga.

Meksiko dobio odgodu od 90 dana

Od carina su izuzeti kanadski proizvodi obuhvaćeni trgovinskim sporazumom između SAD-a, Meksika i Kanade. Kanadski premijer Mark Carney izjavio je u lipnju da će, u slučaju nepostizanja sporazuma do početka kolovoza, Kanada vjerojatno uzvratiti dodatnim carinama na američki izvoz čelika i aluminija.

Više carine na kanadsku robu u oštroj su suprotnosti s Trumpovom odlukom da Meksiku odgodi povećanje carina za 90 dana kako bi se osiguralo više vremena za pregovore o širem trgovinskom sporazumu.

Kina pak ima rok do 12. kolovoza za postizanje dugotrajnog sporazuma s Trumpovom administracijom, nakon što su Peking i Washington u svibnju i lipnju postigli prve dogovore o okončanju rastućih uzajamnih carina i ukidanju zabrane uvoza rijetkih zemnih metala.