Što ćemo s peletom: Zbog naše neozbiljnosti EU kupci našli druge dobavljače

S obzirom da je na bh. tržištu, unatoč rekordno niskim cijenama, ostalo puno neprodanog peleta Sanin Hasanić izvršni direktor Secoma iz Visokog, kompanije koja se, između ostaloga, bavi i proizvodnjom peleta, smatra da smo zakasnili s razmatranjem alternativa za ovaj problem.

Ističe, EU kupci već su našli druge dobavljače čije vlade nisu zabranjivale izvoz.

''Ozbiljni kupci u Europskoj uniji, osim kvalitete, traže i sigurnost u isporukama, gdje smo se mi pokazali kao izuzetno neozbiljni'', kazao je za Bljesak.info Hasanić komentirajući posljedice ranije zabrane izvoza drveta i proizvoda od drveta.

Naime, zbog energetske krize i divljanja cijena polovinom 2022. u Bosni i Hercegovini na snazi je bila zabrana izvoza drveta i proizvoda od drveta. Ona je trajala sve do kraja siječnja prošle godine, a proizvođači peleta su u više navrata izražavali nezadovoljstvo zbog toga ističući da su im dovedeni u pitanje već ugovoreni poslovi s inozemnim kupcima.

Iako je zabrana izvoza donesena kako bi se stabiliziralo domaće tržište i smirilo “divljanje” cijena, malo tko je osjetio bilo kakve benefite.

Zabrana izvoza išla je na štetu velikog broja proizvođača.

Cijene niske, skladišta puna

Ove godine, iako smo u kalendarskom razdoblju kada je završena jedna sezona i počinju pripreme za narednu te je ovo razdoblje kada je cijena najniža i ima najviše peleta na tržištu, cijena je rekordno niska, a skladišta su puna.

Predsjednik Asocijacije certificiranih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović ranije je za medije kazao kako su peletari praktično na ivici propasti i da se hitno mora reagirati ako se želi sačuvati ova grana industrije.

"Izvoz i prodaja u posljednja tri mjeseca su katastrofalni. Dosta je parametara utjecalo na to, a najveći je blaga zima i smanjena potražnja u EU, gdje je novca uslijed krize sve manje. U nezavidan položaj dobrim dijelom su nas gurnule mjere zabrane izvoza koje su na snazi bile pretprošle godine. Predugo su trajale pa smo izgubili kupce u Europi. Također, i značajan broj domaćih potrošača se okrenuo drugim energentima, pa je ove zime i njih manje među našim kupcima", priča Ivanović.

Nezavidan položaj peletara

Hasanić navodi, dugoročni planovi za poboljšanje izvoza peleta ne postoje. Živimo u turbulentnom vremenu gdje se na dnevnoj razini mijenjaju stvari, a tako je i s proizvodnjom peleta.

''Kao, uostalom, u svemu, bitno je da se trzaše 'smiri', te da se postave novi realni parametri kako cijene tako i kvaliteta proizvoda'', objašnjava.

U posebno nezavidnom položaju, smatra, nalaze se oni proizvođači kojima je to osnovna djelatnost, kojima je pelet nusproizvod.

''Oni proizvođači kojima je to osnovni proizvod su, trenutno, u nezavidnom položaju zbog stanja na tržištu, dok je kod prerađivača drveta koji, također, proizvode i pelet situacija nešto bolja, zbog proizvodnje drugih proizvoda'', govori.

Breme krize nose samo proizvođači

Ova situacija, objašnjava Hasanić, mogla bi dovesti do prestanka rada velikog broja proizvođača, te samim time i velikog broja otkaza. Krajnje je vrijeme, smatra, da se ovaj problem počne sustavno rješavati, a ne da se breme krize ostavi samo proizvođačima.

Smatra, mnoga udruženja bi se trebala početi baviti ovim problemom jer nakon njega slijedi prestanak rada mnogih proizvođača peleta te ponovni nedostatak peleta na tržištu, što povlači i enormno povećanje cijene.

''Sad je vrijeme da se misli o tome'', ističe.

Očekuje i da Vlada pomogne u regulaciji domaćeg tržišta.

Smatra da bi bilo dobro da, s obzirom da su znali zabraniti izvoz i onemogućiti privrednicima osnovno tržišno poslovanje, nadležni otkupe viškove.

''Naravno da to ne očekujemo, ali očekujemo da Vlada pomogne u regulaciji domaćeg tržišta i pomogne svojim odlukama krajnjim kupcima da kupe kvalitetan pelet. Ovdje prvenstveno mislim na edukaciju kupaca i sprečavanje prodaje nekvalitetnog peleta koji nema standard kvaliteta ENplus A1,A2'', ističe.

Smatra da je obveza svih da se krajnjem kupcu objasni šta kupuje, te da postoje ogromne razlike u kvaliteti peleta, a cijena nije osnovni parametar kojim bi se krajnji kupci trebali voditi.

Neizvjesna budućnost

Često se govori kako je „drvna industrija perjanica bh. gospodarstva“ iako ovu državu više „napuštaju“ balvani i drvne sirovine, nego što se izvozi gotovi proizvod. Njega pak uvozimo.

Perspektivu za proizvodnju peleta prije nekoliko godina vidjela su brojna poduzeća koja se bave drvnom preradom te su s toga u opremu investirali znatna sredstava i zaposlili značajan broj ljudi. Ali turbulentno prethodno razdoblje koje karakterizira potpuno neuređeno tržište peleta, nebulozne odluke vlade FBIH o zabrani izvoza, izuzetno visoka cijena peleta, koja je bila rezultat ogromne potražnje kako kod nas tako i na inozemnom tržištu, te realno niska cijena električne energije učinili su da nekad perspektivni pelet postane neizvjesna budućnost.  

Kakva će biti budućnost proizvodnje peleta u našoj zemlji ovisit će o sluhu nadležnih institucija. Hoće li oni imati razumijevanja za proizvođače ili će lopticu prebacivati na druge, tek će se vidjeti. No dok ne poduzmu određene korake, ono što je izvjesno, breme krize nosit će ipak samo proizvođači.