bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Bruxelles između sankcija i mraka

Sankcije susrele stvarnost, EU bez ruske nafte nema alternative

EU traži obnovu protoka ruske nafte preko Ukrajine usred energetske krize i zatvaranja Hormuza. Energetski opstanak nadjačao sankcije.

Europska unija potiče Ukrajinu da dopusti pristup naftovodu kojim se prenosi ruska nafta, u trenutku kada se europski energetski sustav suočava s najozbiljnijim pritiskom od početka rata u Ukrajini.

Riječ je o istom Bruxellesu koji je 2022. godine uveo sankcije na ruske energente i tri godine gradio strategiju postupnog odvajanja od Moskve. Europskim građanima poručivano je da je energetska žrtva nužna cijena kolektivne sigurnosti i političke dosljednosti. Danas, međutim, Unija od zemlje koju se obvezala braniti traži da omogući protok ruske sirove nafte kako bi stabilizirala vlastitu opskrbu.

Skladišta plina u EU sredinom veljače popunjena su oko 30 posto, što je najniža razina od 2022. godine. Istodobno je zatvaranje Hormuškog tjesnaca blokiralo znatan dio globalnog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina, uključujući katarski LNG. Egipatski naftovod SUMED može preuzeti tek manji dio količina koje su prolazile Hormuzom, dok su norveški i alžirski kapaciteti već dosegnuli maksimum. Američka LNG infrastruktura radi na gornjoj granici svojih mogućnosti.

U takvim okolnostima europski manevarski prostor dramatično se suzio. Naftovod Družba, koji je 27. siječnja oštećen u ruskom napadu, ponovno se nameće kao ključna opskrbna ruta. Mađarska i Slovačka, koje su zadržale izuzeće za cjevovodni uvoz ruske nafte iz sankcijskog paketa 2022., blokiraju odobrenje zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura dok se protok nafte ne stabilizira.

Europska unija tako se našla između vlastite doktrine sankcija i potrebe za energetskim opstankom. U ovom trenutku prevladava potonje. Dosadašnji modeli europske energetske otpornosti polazili su od pretpostavke da je razdvajanje od Rusije trajno i da su alternativni izvori dovoljni. Zatvaranje Hormuza tu je pretpostavku izložilo izravnom testu.

Sukob sankcijske politike i fizikalnih ograničenja tržišta energenata postao je očit. Bruxelles se ne vraća ruskoj nafti iz političke sklonosti, nego zbog kombinacije okolnosti koje su, u kratkom roku, srušile ranije projekcije i ostavile malo prostora za alternativu.

POVEZANO