Radnici Granita se okupili u Mostaru: Jablanicu je odnijela poplava, ako nam odnesu Granit, nek nas pobiju
Nekolicina radnika kompanije "Granit" iz Jablanice danas se okupila ispred sjedišta Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru.
''Što se tiče poduzeća Granit i njegovog značaja za Jablanicu, on je nemjerljiv. Općina Jablanica je dala je neospornu podršku za nastavak ovog poduzeća, a sama kupovina zemljišta prije 4, 5 godina istaknula je svjesnu namjeru općine Jablanica da pomogne tom poduzeće da nastavi eksploatirati i da stječu plaću za svoj rad'', rekao je predstavnik gradskog općinskog vijeća Jablanica.
Međutim, kaže, ovo sve ostalo je mimo općinskog vijeća Jablanice.
''Znači ono što bude u domeni općine Jablanica, a općina Jablanica i općinski načelnik su na zadnjoj sjednici općinskog vijeća iskazali interes da je najbitnije da radnici ne ostanu bez posla i da svaki uvjet rješenja problema Granita je rješavanje radni status zaposlenika, kako zaostatak plaća i bilo kakvo rješenje u budućnosti je da radnici da ostanu da rade'', kaže.
Traže produženje ugovora o koncesiji
Ono što je danas bio nekih od zaključaka je da se pokuša tražiti od Vlade produženje ugovora o koncesiji koji je istekao 9. siječnja.
''Nadajmo se da će to ostaviti vremena, da se u sljedećim periodu obuhvate adekvatni koraci kako bi se išlo u nekom pozitivnom smjeru'', dodao je govoreći kako su imali nekoliko sastanaka, i nemoguće je konkretno reći što je rješenje.
''Rješenje je da se dobije koncesija za eksploataciju, i da taj neki strateški partner uloži u nove tehnologije, u nove mašine i da radnici žive od ovog rada. Tehnologija koja se sada koristi je dosta zastarjela, i taj strateški partner koji bi dobio u poduzeću koncesiju morao bi prije svega dosta uložiti, kako bi poduzeće stalo na svoje noge'', kaže predstavnik Općinskog vijeća.
Radnik, Okarić Jasmin, radnik Granita dodaje da je 39 godina radnog staža u poduzeću granita, a nema uplaćenog ni 23 godine radnog staža.
Jablanicu je odnijela poplava, ako nam odnesu Granit, nek nas pobiju
''Ne mogu se liječiti, ne mogu otići doktoru. Kada odem doktoru gledaju me isto kao oni granitovci. Što reći na sastanak? Poduzeće koje može raditi, samo treba osigurati uvjete, znači svi ovdje radnici, moje kolege, treba ih samo pustiti da rade, zatim neke dozvole koje su potrebne za zaposlit ljude, Jablanicu je odnijela poplava, ako nam odnesu Granit, samo nek nas pobiju, ništa nam drugo ne preostaje. Djeca nam bježe vani, nemaju perspektivu, ništa nemamo, ova zgrada, ovi ljudi koji sjede ovdje trebaju potpisati papir da kada firma bude za prodaju neka je prodaju, al neka prvo meni namire moj staž, moje plaće i sve postalo što su mi dužni'', kaže Okarić.
Stečajni upravitelj Abid Šarić firme Granit, kaže da Granit već ima zaključen ugovor o koncesiji.''Međutim već duži period kako smo u tom postupku cijelo vrijeme ne možemo dobiti dozvolu za izvođenje radova, jer smo iz ministara cijelo vrijeme uvjetovani različitim dokumentima, federalnih organa i agencija. Sve to smo riješili i osigurali i očekujemo da dobijemo dozvolu za eksploataciju'', kaže.
Međutim zbog dugoga proces dokumentacije, kaže Šarić, dovedeni su u situaciju da je prošao rok 5. siječnja za ispunjenje obaveza po ugovor u koncesiji.
''Bitna odreda je da će obveze biti ispunjene, a sastoje se da će strateški partner uplatiti sredstva nakon pribavljanja tih dozvola. Znači imamo situaciju da nismo uspjeli dobiti dozvolu za eksploataciju, time strateški partner nije htio uložiti sredstva, a s druge strane , imamo odredbu da je ugovor istekao jer strateški partner nije uložio sredstva. Mislim da smo na kraju zaključili da Vlada put u kojem će ostaviti jedan razuman rok za pribavljanje dozvola kako bi taj partner izvršio svoje obveze, odnosnu investiciju dogovorenu u nas'', kazao je Šarić.
Lake i dalje želi ulagati
Još uvijek je, dodaje, Lake strateški partner i još uvijek oni pokazuju da su zainteresirani, i da su još uvijek spremni osigurati sredstva, ali uz uvjet da imaju pravovaljanu dozvolu za eksploataciju i dozvolu za izvođenje radova.
''Eksploatacijsko polje se smanjilo, odvojene su posebne površine koje ne predstavljaju šumsko zemljište. Zaobišli smo šumsko zemljište u tom smislu je smanjeno eksploatacijsko polje, ali i dalje je sasvim odgovarajuće područje i za Granit i za buduće investitore'', poručuje Šarić.
Kaže da ne zna tko koči u ovom postupku, podsjećajući da je prije 5 godina podnesen zahtjev za zaključenje ugovora o koncesiji, nakon njega je trebalo izdati dozvolu za eksploataciju. ''Nakon pribavljanja dokumentacije, taj zahtjev je skoro 3 godine stajao u ministarstvu bez rješenja. Dolaskom nove Vlade, novog ministra taj proces je pokrenut, međutim kad smo zaključili taj ugovor o koncesiji onda su nastali ovi problemi s ovom dokumentacijom koju je trebalo potvrdit'', kaže Šarić, dodajući da su imali važeće okolinske dozvole, međutim dok su pribavili druga mišljenja i osigurali druge papire te dozvole su istekle.
''Morali smo to obnavljati, odnosno, pribaviti mišljenja koja nisu potrebna jer su ona već izdate i rade se po postojećim lokalitetima i postrojenjima, i da se u Zakonu propisuje da se u tom slučaju ne moraju ishodovati nove dozvole'', poručuje Šarić.
Jablanički "Granit", nekadašnji gigant, u stečaju je od, čak, 2010. godine, a gotovo 200 radnika radi za gole, minimalne plaće.
Ugovorom potpisanim 9. januara prošle godine "Granitu" je dana koncesija na 30 godina za eksploataciju mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog kamena gabra na lokaciji Čehari.
Koncesija je, pak, dana pod uvjetom da strateški partner, odnosno, kompanija "Lake" u roku od šest mjeseci izvrši uplatu sredstava u iznosu od 20,5 milijuna KM.
Izmijenjen ugovor
Premda je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije kao vlasnik 67 posto državnog kapitala u jablaničkom "Granitu" izmijenila ugovor o koncesiji i, praktično, dala novi rok Bubici da izvrši uplatu sredstava od 20,5 milijuna KM do kraja prošle godine, to se nije desilo.
Razlog tome su, kako je u siječnju za Avaz rekao Abid Šarić, stečajni upravnik "Granita" administrativne barijere i začkoljice.
Do produženja roka je došlo, jer je u međuvremenu iskrsnuo problem zato što dio eksploatacijskog polja obuhvaća šumsko zemljište koje predstavlja državnu imovinu i koja je pod zabranom raspolaganja kako je to Ustavni sud BiH utvrdio svojim odlukama.
Usljed toga nije bilo moguće ni ishodovati dozvole za eksploataciju, a u međuvremenu je, kako je ranije u tekstu navedeno izvršeno cijepanje eksploatacijskog polja.
