Proizvodnja sladoleda: U BiH nema zainteresiranih za posao s milijunskom zaradom

U BiH je u prva četiri mjeseca ove godine uvezen sladoled vrijedan 7,2 milijuna KM, dok je u istom periodu lani za uvoz ove ledene poslastice izdvojeno 4,8 milijuna KM.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, tijekom prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 1,4 milijuna kilograma sladoleda, a u istom periodu prošle godine 853.987 kilograma.

Skoro polovica uvezenog sladoleda ove godine stigla je iz Hrvatske.

''Osim Hrvatske, sladoled se u BiH najviše uvozi iz Srbije, Poljske, Mađarske, Slovenije, Makedonije, Francuske, Njemačke, ali i Italije. Među državama iz kojih uvozimo sladoled su i Litva, Češka, Belgija i Grčka'', istaknuli su u Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Dodali su da su u prošloj godini stanovnici BiH pojeli 4,8 milijuna kilograma ledenih poslastica čija je vrijednost iznosila 23,3 milijuna KM, piše Glas Srpske.

''Prošlogodišnji uvoz bio je mahom iz Hrvatske, Srbije, Poljske, Mađarske, Slovenije, Bugarske, Grčke i Francuske'', kazali su u UNO BiH i napomenuli da BiH ne izvozi sladoled na strana tržišta.

Potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik poduzeća “Krajina Klas” iz Banjaluke Saša Trivić kazao je da u BiH nema proizvodnje pa tako ni izvoza industrijskog sladoleda, jer ulazak u ovu granu gospodarstva nije nimalo jednostavan.

Velika ulaganja

''Smatram da u BiH nema gospodarstva koji su spremni ući u taj posao, jer je naše tržište premalo da bi donijelo profit, a ova grana prehrambene industrije zahtijeva velika ulaganja. Proizvodnja nije toliko komplicirana koliko  marketing i distribucija zahtijeva novca. Daleko je veće ulaganje u marketing, kamione i vitrine, nego u samu proizvodnju'', kaže Trivić.

On je dodao da bi se, zbog malog tržišta u BiH, ova grana gospodarstva morala fokusirati na izvoz.

''Uz sladoled, taj proizvođač se mora baviti i proizvodnjom i pakovanjem smrznutog voća, povrća i ribe. Zatim, tu se javlja problem porijekla mlijeka. Do izražaja bi došli svi problemi naše poljoprivrede, tako da se ne isplati u ovim uvjetima pokretati tu proizvodnju'',  naglasio je Trivić.

Ekonomist  Zoran Pavlović ocijenio je da podaci o milijunski vrijednom uvozu sladoleda govore da u BiH postoji velika potreba za ovim proizvodima, ali da nema podrške nadležnih institucija.

Ministarstva, pa ni i gospodarske komore u BiH nemaju nikakvu strategiju ekonomskog razvoja, u kojoj bi se definirale potrebe tržišta. Očigledno je da imamo tržište zainteresovano za sladoled, ali nema podrške ni subvencija iz proračuna, koje bi potakle tu proizvodnju'', zaključio je Pavlović.

''Talijanski''  sladoled

Saša Trivić je rekao da je u ranijem periodu u BiH bilo nekoliko pokušaja pokretanja proizvodnje industrijskog sladoleda, koji su neslavno završili.

Trenutno se u BiH proizvodi samo tzv. “talijanski” sladoled, i to najviše u slastičarnicama i sličnim radnjama.

''Mi radimo manje količine, i to nije industrijski sladoled, već se svrstava u zanatsku proizvodnju'',  istaknuo je Trivić.