Postupanje s otpadnim vodama: Od stotinu mogućih, BiH ima samo tri boda

Okrenemo slavinu i voda teče. Kupamo se, peremo rublje i posuđe, koristimo vodu, a da stvarno ne razmišljamo o problemu koliko su ugrožene zalihe “tekućine života”... Zalihe pitke vode na našem planetu nisu beskonačne, a čak 97 posto svih voda na Zemlji slana je voda koja nije prikladna za piće, piše Večernji list BiH.

Od tri posto pitke vode, dva posto “zaključano” je u ledenim kapama i ledenjacima te nam je samo 1 posto dostupno za piće. A i to čovjek ugrožava svaki dan.

Rezerve čiste vode

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvalitete voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pozornosti, što predstavlja značajan epidemiološki rizik, posebice u ljetnim mjesecima.

Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja s najviše izvora prirodne čiste vode u Europi, no njezine su rijeke istodobno najonečišćenije na kontinentu. Prema indeksu zaštite okoliša za postupanje s otpadnim vodama, BiH ima, od stotinu mogućih, samo tri boda.


Gospodarenje otpadom u Bosni i Hercegovini još nije regulirano. Slično tomu, na jednom od najvećih plovnih putova u Europi, Dunavu u Srbiji, nizak je stupanj ekološke zaštite. Zagađenje prirode u Bosni i Hercegovini i dalje je veliko, divlja odlagališta su posvuda, a otpad se baca ili odlaže bez ikakve odgovornosti ili savjesti. Zakona nema ili se ne provode, kazne ne stižu nikome, a rijeke ili druge vodene površine, gotovo bez iznimke, zatrpane su otpadom.
Prema propisima Europske unije o gospodarenju otpadom, sustav pročišćavanja vode mora imati svako naselje s više od 20 tisuća stanovnika.

BiH s četiri milijuna stanovnika ima samo tri pročistača vode na rijekama, a u Beogradu, s dva milijuna stanovnika, neprerađene otpadne vode i dalje završavaju u Dunavu.

Čak polovina građana Bosne i Hercegovine nije obuhvaćena organiziranim prikupljanjem otpada. Nekima je i skupa naknada od pet eura mjesečno, ali bacanje u prirodu bi moglo, u konačnici, biti najskuplje jer su kazne od 500 do 5000 eura.

Boce i vrećice

Iako je u urbanim sredinama problem odlaganja otpada primjerenije riješen, potrošačka svijest na niskoj je razini kada se koristi plastika.

Veliki trgovački lanci nedavno su vrećice počeli naplaćivati po simboličnoj cijeni od dva i pol centa, što je dalo rezultate, ali u maloprodajnim dućanima one su i dalje u velikom optjecaju.

Prema istraživanju Centara civilnih inicijativa, kako bi se razgradila plastična vrećica, potrebno je 400 godina. Na putu od dućana do doma ljudi ih koriste u prosjeku 12 minuta. U Bosni i Hercegovini u jednoj ih se godini potroši blizu 1,2 milijarde.