Pčelari u Mostaru poručili: Med ima budućnost!

''Za razliku od Posavine i Hercegovine, što se tiče pčelarske godine, pčelari iz središnje Bosne su, zbog temperature, klime, nadmorske visine i tome slično, bolje prošli. Tražili smo i pomoć iz institucija vlasti, jer na ovim područjima u zadnjih 40 godina nikad nije bilo lošije, no nismo je dobili'', rekao je to Sejo Deljo, predsjednik Pčelarskog saveza Federacije BiH na manifestaciji 'Dani meda' koja se danas održava u Mostaru.

Na činjenicu da je ove godine bilo 30 posto manje meda nego ranijih godina, najviše su, kako govori, utjecale klimatske promjene. Iako je, kako kaže, pčelarstvo rizična i neprofitabilna djelatnost, med ima budućnost te može postati brand i turistička mogućnost.

Deljo je istaknuo kako je nedostatak sustavnog rješavanja problema pčelarstva ali da su pčelari posljednjih godina mnogo angažiraniji.

''Uradili smo registar u kojem se nalazi broj košnica i broj pčelara, to pokazuje da imamo značajan broj pčela. Smatra se oko 5.000 pčelara i 6.000 pčelinjaka te 300.000 košnica. To je respektabilan dio, međutim vlast pretpostavlja da mi imamo duplo manje. Mi imamo ukupnu vrijednost proizvodnje blizu 50 milijuna KM. To znači u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji negdje oko 1, 79 pripada pčelarstvu, odnosno pčelarima. Međutim od politke dobijamo pet puta manje'', istaknuo je Deljo.

Manifestaciju 'Dani meda' organizirao je Agromediteranski zavod FBiH u Mostaru i Fedralni zavod za poljoprivredu Sarajevo.

Stanovnik Bosne i Hercegovine prosječno godišnje konzumira 300 grama meda što je daleko ispod prosjeka Europske unije u kojoj se prosječno konzumira između 2,5 i 2,7 kilograma meda po stanovniku.

Taj podatak iznio je ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Marko Ivanković na tradicionalnoj godišnjoj manifestaciji "Dani meda Federacije BiH", koja je u petak održana u Federalnom agromediteranskom zavodu u Mostaru

Ove godine pristiglo je 116 uzoraka meda koji su prošli analize Laboratorija za zdravstvenu ispravnost namirnica Federalnog agromediteranskog zavoda.

"Nakon toga urađene su i fizikalno-kemijske i peludne analize, a zatim su formirane i dvije komisije za organoleptičku ocjenu medova i s nama su bili vrhunski ocjenjivači Asmir Duraković iz Gradačca i Stanko Čuljak iz Vinkovaca", kazao je Ivanković.

Dodao je kako je jedan od ciljeva "Dana meda Federacije BiH" proizvođače meda pripremiti za tržište.

"Želimo im skrenuti pozornost da moraju voditi računa o svom proizvodu, jer proizvođač je uvijek odgovoran za kvalitetu svog proizvoda na tržištu i cilj nam je organizirati proizvođače da bi imali što više onih koji rade za tržište, naravno za bh. tržište, a zatim i za izvoz", naveo je Ivanković.

Istaknuo je kako je potrošnja meda u Bosni i Hercegovini poprilično mala i da tu postoji veliki prostor za napredak.

"Ona iznosi negdje oko 300 grama po stanovniku, a Europska unija bilježi od 2,5 do 2,7 kilograma što znači da moramo širiti kulturu potrošnje meda", poručio je Ivanković.

U BiH se proizvodi visokokvalitetan med

Na "Danima meda Federacije BiH" iznesen je i podatak da je prosječna cijena bh. meda koji ide u izvoz 14,62 marke, dok je cijena uvezenog meda u prosjeku 7,58 maraka po kilogramu, što upućuje na to da BiH proizvodi visokokvalitetan med prepoznat na međunarodnom tržištu, dok se na domaćem tržištu pčelari i dalje suočavaju s izazovima konkurentnosti.

Dopredsjednica Vlade Federacije BiH Jelka Milićević kazala je kako je Vlada FBiH opredijeljena učiniti puno više za razvoj poljoprivrede i pčelarstva.

"Sama činjenica da sam ispred Vlade FBiH na "Danima meda" govori da smo mi kao vlada opredijeljeni učiniti puno više za poljoprivredu. Proizvodnja meda dosad nije imala podršku. Pčelari su bili prepušteni sami sebi, a bez podrške i stvaranja povoljnog okruženja teško je uspjeti", kazala je Milićević.

Istaknula je, također, kako BiH još uvijek ima puno osnovnih problema u poljoprivredi.

"Nismo stvorili preduvjete da se osnovna i dopunska djelatnost u poljoprivredi razgraniče, a onog trenutka kada kažemo što je to osnovna djelatnost, nju treba poticati kroz kapitalne investicije. Rekla bih da je poljoprivreda kod nas još uvijek socijalna kategorija i moramo se puno potruditi da to promijenimo", poručila je Milićević.

Milijun maraka poticaja

Govoreći o zakonskoj regulativi, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Husnija Kudić kazao je kako je nedavno resorno ministarstvo na osnovu Zakona o stočarstvu donijelo pravilnik i uredilo oblast pčelarske proizvodnje.

"Oblast pčelarstva smo u registru po prvi put uredili na način da se točno zna tko i na koji način radi, tko ima koju obvezu i sve to je definirano pravilnikom koji je proizašao iz navedenog Zakona o stočarstvu, a onda smo sve to skupa uredili kroz registar pčelara i pčelinjaka gdje, zapravo, imamo zaista pozitivne efekte. S jučerašnjim danom imamo blizu 150.000 registriranih košnica što je vrlo važno s aspekta planiranja svih mogućih mjera koje su važne za unaprjeđenje pčelarstva", istaknuo je Kudić.

Dodao je kako pčelarstvo s nivoa općina, kantona i federacije u prošloj godini potaknuto s nešto više od milijun maraka.

"Jedna od mjera podrške koju smo mi kroz model ruralnog razvoja omogućili je subvencioniranje nabavke pčelarske opreme u razini od 25 do 35 posto ukupnih troškova, a ostale mjere odnose se na podrške funkcioniranju saveza, udruženja, organiziranju ovakvih manifestacija i slično", kazao je Kudić.

Istaknuo je kako pčelari u Federaciji BiH ne mogu proizvesti onoliko meda koliko se na domaćem tržištu može prodati.

Loša godina za domaće pčelare

Predsjednik Pčelarskog saveza Federacije BiH Sejo Deljo kazao je kako su klimatske promjene jedan od glavnih razloga loše godine za pčelare.

"Za razliku od Posavine i Hercegovine, pčelari iz središnje Bosne prošli su bolje zbog temperature, klime, nadmorske visine i slično. Tražili smo i pomoć od institucija vlasti jer na ovim područjima u zadnjih 40 godina nikad nije bilo lošije, no nismo je dobili. Iako je pčelarstvo rizična i neprofitabilna djelatnost, med ima budućnost i može postati brend i turistička mogućnost", kazao je Deljo.

U okviru "Dana meda Federacije BiH" održana su i predavanja o suzbijanju bolesti pčela, upravljanju kvalitetom meda i kontroli hidroksimetilfurfurala u medu.