Nova energetska kriza izazvana sukobom na Bliskom istoku ponovno je razotkrila ranjivost Europske unije, podsjećajući na šok iz 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, dok europski čelnici u Bruxellesu traže hitna rješenja za rastuće cijene energenata.
Kako navode europski diplomatski izvori, Unija se i četiri godine nakon odustajanja od ruskih energenata suočava s istim problemima – ovisnošću o vanjskim dobavljačima i nedostatkom dugoročne strategije. ''Zakleli smo se da ćemo naučiti lekciju, ali evo nas opet'', izjavio je jedan visoki diplomat.
Nakon naglog prekida suradnje s Rusijom, EU se oslonila na uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), pri čemu su Sjedinjene Američke Države postale ključni dobavljač, pokrivajući oko 57 posto ukupnog uvoza LNG-a. Njemačka danas gotovo u potpunosti ovisi o američkom plinu, što dodatno komplicira političke odnose i energetsku sigurnost.
Sukob na Bliskom istoku dodatno je destabilizirao tržište, posebno zbog blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Iako Europa ne uvozi značajne količine energenata iz tog područja, globalni poremećaji uzrokovali su rast cijena plina i nafte, povećavajući pritisak na gospodarstva država članica.
Stručnjaci upozoravaju da će Europa i u ovoj krizi uspjeti osigurati energente, ali po znatno višim cijenama, što izravno utječe na konkurentnost industrije i standard građana. ''Izbor između ruskog plina i nestabilnog globalnog tržišta zapravo je loš izbor'', ocjenjuju analitičari.
Istodobno, EU ostaje podijeljena oko dugoročnih rješenja – od jačanja obnovljivih izvora i nuklearne energije do preispitivanja klimatskih politika poput sustava trgovanja emisijama (ETS), koji dodatno opterećuje industriju.
Dok pojedine zemlje zagovaraju ubrzanu energetsku tranziciju, druge pozivaju na ublažavanje regulacija i čak normalizaciju odnosa s Rusijom kako bi se osigurali jeftiniji energenti.
Pred europskim čelnicima sada je ključna odluka: hoće li trenutna kriza konačno potaknuti stvarne promjene ili će Unija, kao i ranije, ostati zarobljena između političkih podjela i energetske nesigurnosti.
