Mislite kako se samo radi o nafti: Problem je puno veći
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca posljednjih dana izazvalo je zabrinutost na globalnim tržištima, no pojedini analitičari upozoravaju kako se posljedice mogućeg dugotrajnog prekida prometa kroz taj pomorski prolaz ne svode samo na rast cijena nafte.
Hormuški tjesnac, širok svega oko 21 nautičku milju, jedna je od najvažnijih energetskih i trgovačkih arterija na svijetu. Procjenjuje se da kroz njega prolazi oko petine globalne trgovine naftom, ali i značajan dio drugih ključnih sirovina i energenata.
Dio ekonomskih analitičara ističe kako bi dugotrajniji poremećaj prometa kroz taj prolaz mogao utjecati i na proizvodnju sumpora, nusproizvoda rafiniranja nafte i plina. Sumpor je ključna sirovina za proizvodnju sumporne kiseline, jedne od najvažnijih industrijskih kemikalija na svijetu, koja se koristi u procesima dobivanja metala poput bakra i kobalta te u proizvodnji baterija i elektroničkih komponenti.
Upozorava se i na mogući utjecaj na opskrbu energijom u istočnoj Aziji. Katar, jedan od najvećih izvoznika ukapljenog prirodnog plina, značajan dio pošiljki šalje upravo kroz Hormuški tjesnac. Dio tih isporuka završava u Tajvanu, čija industrija poluvodiča ovisi o stabilnoj opskrbi energijom.
Na Tajvanu djeluje Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), tvrtka koja proizvodi veliku većinu najnaprednijih svjetskih čipova. Prema javno dostupnim podacima, TSMC troši značajan udio električne energije u tajvanskoj mreži, zbog čega bi svaki veći poremećaj u opskrbi energijom mogao imati šire posljedice za globalnu tehnološku industriju.
Osim energetike i industrije čipova, analitičari spominju i potencijalni utjecaj na poljoprivredu. Velik dio sirovina potrebnih za proizvodnju dušičnih gnojiva također prolazi kroz energetske i logističke lance povezane s Bliskim istokom.
Zbog toga pojedini ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajnije zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo utjecati na tri ključna globalna lanca opskrbe: energiju, industrijske kemikalije i poljoprivrednu proizvodnju.
Financijska tržišta zasad uglavnom reagiraju kroz kretanje cijena nafte. Međutim, dio analitičara smatra da bi dugotrajnija kriza mogla imati šire makroekonomske posljedice, uključujući rast inflacije, pritisak na kamatne stope i moguće usporavanje gospodarskog rasta.
Za sada nema potvrde koliko bi dugo eventualni poremećaji mogli trajati, no stručnjaci ističu da geopolitički događaji na ključnim logističkim točkama često imaju dalekosežnije posljedice od samog energetskog tržišta.
