Merdžo: Zaštita izuma patentom pruža prednost u tržišnoj utrci

Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine u protekloj je godini podneseno ukupno 78 prijava patenata kao i 337 zahtjeva za proširenje Europskog patenta na teritoriju BiH.

''Što se tiče domaćih prijava najviše su zastupljene one iz područja strojarstva, svakodnevnih životnih potrepština, proizvodnih postupaka, transporta i elektrotehnike, a kada su u pitanju zahtjevi za proširenje Europskog patenta najviše ih je iz područja kemije (lijekovi) i područja svakodnevnih životnih potrepština'', kazao je za Fenu ravnatelj Instituta Josip Merdžo.

Među priznatim patentima domaćih podnositelja protekle godine našli su se "Uređaj za čuvanje leda", "Sklopivi bicikl", "Rotor pogonskog stroja na vjetar", "Modificirani željeznički dvoosovni vagon otvorenog tipa-es", "Visokosigurnosna elektronsko-mehanička letva", "Organski peletirani supstrat za proizvodnju zdrave hrane voća, povrća i žitarica, ukrasnog bilja i sadnog materijala", "Zatvorena kapaljka za uho", "Eko gril", "Ergonomski držač kičme".

Upitan koliko je isplativo prijaviti patent u BiH, Merdžo je kazao kako se razvoj industrije, visoke tehnologije i ekonomski rast u modernom svijetu više ne može zamisliti bez intelektualnog vlasništva te kako se procjenjuje da većina ekonomske vrijednosti vodećih kompanija leži upravo u njihovom intelektualnom potencijalu.

 ''Rastuća konkurencija i kratki proizvodni ciklusi vrše snažan pritisak na poduzeća da postanu inovativna i da imaju pristup inovacijama drugih gospodarskih subjekata s ciljem da postanu i ostanu konkurentna na domaćem i inozemnom tržištu. Patent kao isključivo pravo nositelja patenta može biti presudan za prosperitet inovativnih firmi u dinamičnom i riskantnom poslovnom okruženju'', ustvrdio je.

Po njegovim riječima, osnovni razlozi za zaštitu izuma patentom su snažan tržišni položaj i prednost nad konkurentima, veći profit ili povrat investicije, dodatni prihod od licenciranja ili prijenosa prava na patent, te pristup novim tržištima.

''Bosna i Hercegovina, kao dio modernog društva, prihvatila je stečevine EU i pravno se uskladila s direktivama iz ovog područja. Sve ozbiljne kompanije, kao i mala i srednja poduzeća u Bosni i Hercegovini, bi trebala shvatiti koje prednosti im pruža zaštita izuma patentom, ukoliko žele biti prestižni u tržišnoj utrci i iskoristiti mogućnosti podnošenja prijave patenta Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine'', zaključio je Merdžo.

 Što se tiče administrativne pristojbe za prijavu patenta ona iznosi 10 maraka. Fizičke osobe koje su ujedno izumitelji, pristojbe za prijavu patenta plaćaju umanjene za 50 posto, a ukoliko su članovi registriranih udruženja inovatora s teritorija BiH ovu pristojbu plaćaju u iznosu umanjenom za 90 posto tako da je taj iznos jedna marka. 

Troškovi postupka za prijavu patenta iznose 250 maraka za fizičke i pravne osobe. Međutim, fizičke osobe koje su ujedno izumitelji plaćaju ove troškove postupka umanjene za 50 posto, a ukoliko su članovi registriranih udruženja inovatora s teritorija BiH ove troškove plaćaju u iznosu umanjenom za 90 posto tako da te inovatore troškovi postupka za prijavu patenta koštaju 25 maraka.

Navedene administrativne takse i troškovi postupka za prijavu patenta odnose se na prijavu patenta do 30 stranica i do 10 patentih zahtjeva i uključuju objavljivanje prijave u službenom Glasniku Instituta kao i prve dvije godine održavanja prijave patenta.    

Za treću i naredne godine održavanja prava iz prijave i priznatog patenta, odnosno konsensualnog patenta, plaćaju se administrativna pristojbe i troškovi postupka koje su također umanjeni za 50 posto ukoliko je podnositelj odnosno nositelj prava ujedno i izumitelj. Navedeni popusti su inicirani i odobreni u cilju poticaja inovatorstva u BiH.

U Bosni i Hercegovini od 1994. godine djeluje Asocijacija inovatora BiH koja okuplja članove iz cijele zemlje, njih oko 420. Do sada su njezini članovi proizveli oko 370 inovacija i dobili preko 1.460 priznanja, što govori da bh. inovatori uživaju veliki ugled na svjetskoj promotivnoj sceni tehničko-tehnološkoga stvaralaštva. 

Međutim, inovatori se žale jer je, i pored toliko uspjeha, primjena inovacija u našoj zemlji tek simbolična. Smatraju kako država ne pomaže gospodarstvenike u primjeni inovacija, a to bi se, kako kažu, moglo uraditi oslobađanjem poreza, odnosno doprinosa.