''Koliko god je važna oružana bitka za Ukrajinu, toliko je važna sada i bitka za Njemačku. Njemačka se nalazi pod snažnim unutarnjim pritiscima uzrokovanim ruskim operacijama utjecaja jer su se ujedinile krajnje lijeve i krajnje desne stranke s ciljem rušenja vlasti i povlačenja Njemačke u recesiju'', izjavio je Gordan Akrap u najavi 7. zagrebačkog sigurnosnog foruma
.
Zagreb je 7. i 8. listopada (oktobar) domaćin 7. zagrebačkog sigurnosnog foruma koji je dobio potporu NATO programa za mir i sigurnost, a na kojem će se okupiti više od 40 predavača iz 28 država, javlja Anadolu Agency (AA).

Program 7. zagrebačkog sigurnosnog foruma predstavio je Gordan Akrap, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, koji je uvodno istaknuo kako je forum pokrenut prije sedam godina s ciljem prepoznavanja svih situacija koje mogu ugroziti društvo i državu u kontekstu modernih sigurnosnih prijetnji, posebno hibridnih, ali i radi informiranja javnosti i donositelja odluka s procesima koji ugrožavaju demokraciju, stabilnost, mir i pravni poredak u Europi.

“Koliko god je važna oružana bitka za Ukrajinu, toliko je važna sada i bitka za Njemačku. Njemačka se nalazi pod snažnim unutarnjim pritiscima uzrokovanim ruskim operacijama utjecaja jer su se ujedinile krajnje lijeve i krajnje desne stranke, Die Linke i AfD, i spremaju velike prosvjede u Berlinu 8. listopada s ciljem rušenja vlasti i povlačenja Njemačke u recesiju, a ako Njemačka ode u recesiju, onda je i Europa u problemu”, rekao je Akrap.

Dodao je kako poruke koje ove dvije stranke šalju u proteklih 15 dana koincidiraju s izjavama ruskih dužnosnika, uz razliku da se u Europi ne negira da je Rusija agresor, ali se poručuje kako ovo nije njemački rat.

Akrap je naveo kako uspješno napredovanje ukrajinskih oružanih snaga u oslobađanju okupiranih dijelova svog teritorija usložnjava situaciju jer rusko vodstvo je, svjesno da se nalazi pred gubitkom velikih okupiranih područja Ukrajine, odlučilo zaigrati na kartu sve ili ništa, tako da prijetnje nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno, ali ne treba im popustiti jer se time odugovlači suočavanje s neizbježnim, smatra.

Rusija je spremna na sve ili ništa

“Ako sad popustimo Vladimiru Putinu, pitanje je koju će sljedeću državu Rusija napasti, bez obzira što je tehnološki i sankcijama unazađena za sljedećih 50 godina”, poručio je Akrap.

Uništavanje Sjevernog toka 1 i 2 pokazuje da je Rusija spremna na sve ili ništa, smatra Akrap te procjenjuje kako teret sankcija kojega Rusija trpi, neće biti izdrživ dulje godinu do dvije.

“Od egzodusa na granicama, vjerojatno je puno veći migracijski egzodus unutar Rusije, jer veliki broj vojno sposobnog stanovništva bježi unutar države, sakriva se u sela i slabije naseljena područja kako bi izbjegli mobilizaciju. Unatoč najavama o mobilizaciji 300.000 vojnika, pitanje je mogu li mobilizirati i njih 200.000, mobilizirani ne služe kao učinkovita obrana, stoga Rusi posežu za prijetnjom sredstvima masovnog uništenja”, pojasnio je Akrap i dodao:

“Ne krijemo da smo dio NATO saveza i Europske unije, ponosimo se time jer je pokazano da NATO nije samo vojno-politička organizacija, već da je organizacija koja se bavi ozbiljnim znanstvenim radom i štiti slobodu i suverenitet svakoga naroda i države članice.“

Je li ovo i Njemački rat?

Na drugom panelu foruma kao posebni gosti najavljeni su zapovjednici za obuku ukrajinskih oružanih snaga kopnene vojske i ukrajinske mornarice. Podrška forumu dolazi i iz Litve, s tamošnje vojne akademije, s obzirom da je riječ o državi koja je suočena s operacijama utjecaja od strane Rusije.

Ovogodišnji Zagrebački sigurnosni forum poseban je i zbog brojnog izaslanstva iz država članica NATO saveza jer će se na forumu prvi put javno predstaviti rezultati jedne od radnih skupina NATO saveza (SAS-161) kojoj je cilj povećanje otpornosti kritičnih infrastruktura, društva i države od modernih sigurnosnih izazova.

Prisutni će biti i vodeći europski i svjetski stručnjaci koji će iznijeti svoje viđenje ruske vojne strategije, a najavljeno je više od 40 predavača iz najmanje 28 država, uglavnom članica Europske unije i NATO saveza koji će dati odgovor na pitanja kako obraniti društva i države koji su izloženi vojnoj i neoružanoj, hibridnoj agresiji iz domene hibridnih prijetnji i operacije utjecaja.