Koliko će koštati izgradnja plinovoda kroz BiH

''Izgradnja južne interkonekcije za opskrbu Bosne i Hercegovine zemnim plinom je najvažniji projekt i najveća investicija u ovoj godini'', rekao je za Fenu ekspert za energetiku i nekadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić.

Južna interkonekcija, novi plinovod koji spaja Bosnu i Hercegovinu s EU tržištem plina i LNG terminalom na Krku, kako je dodao Bičakčić, izvjesno je da će povećati sigurnost opskrbe BiH prirodnim plinom te povećati fleksibilnost i energetsku efikasnost u smislu diverzifikacije izvora i dobavnih pravaca.

Zarada na transportu

''Politički problemi s tim u vezi su riješeni, a dosta tehničkih podataka je već utvrđeno. Dolaskom novih količina plina iz pravca Hrvatske stvaraju se preduvjeti za priključenje velikih potrošača koji bi koristili prirodni plin za proizvodnju električne i toplotne energije. Osim toga, BiH bi mogla postati tranzitna zemlja za prirodni plin prema sjeveru (Hrvatska i Mađarska) i istoku (Srbija i Bugarska). To znači da će zarađivati na transportu ovog energenta prema drugim državama'', ističe Bičakčić.

Prema njegovim riječima, taj projekt nanovo aktualizira izgradnju skladišta za plin u napuštenom rudniku Tetima (Tuzla) za koji je Vlada Federacije BiH dobila suglasnost u vrijeme kada je on bio federalni premijer.

Cijena

Kada je riječ o izgradnji južne plinske interkonekcije, Bičakčić je naveo da je potrebno kroz Hrvatsku izgraditi novi plinovod visokog pritiska (50 bara) od Splita (mjesto Dugo Polje) do Zagvozda (52 km) plus od Zagvozda do Imotskog i granice s BiH (22 km), što je ukupno 74 km plinovoda i to je nadležnost Plinacra (hrvatski operator transportnog plinskog sustava).

''Očekuje se da će to financirati Plinacro jer on će naplaćivati tranzitne takse. Potrebna sredstva su oko 170 milijuna eura. Za sada se ne zna koji sve troškovi u ovo ulaze'', navodi Bičakčić.

Dodao je da će gradilište plinovoda kroz BiH s ulaskom kod Posušja biti dugo 180 km i da će imati dva kraka - za Mostar i prema Travniku. ''Za te radove potrebno je oko 250 milijuna eura'', kaže Bičakčić.

Količina

Govoreći o planiranim kapacitetima tog plinovoda, rekao je da će kroz njega godišnje biti transportirano oko 1,5 milijardi kubnih metara prirodnog plina.

''O kojoj količini je riječ može se vidjeti i po usporedbi sa sadašnjom godišnjom potrošnjom u BiH koja iznosi 230 milijuna kubika. Godišnji kapacitet postojećeg plinovoda je 600 milijuna kubika'', pojašnjava Bičakčić.

Naglašavajući značaj ovog projekta Bičakčić je rekao da novi pravac transporta prirodnog plina treba da omogući i plinifikaciju južnog dijela Bosne i Hercegovine i osigura plin za nove industrijske potrošače. Napomenuo je da nova interkonekcija i plinska infrastruktura trebaju biti projektirani i izgrađeni tako da osim prirodnog plina, omoguće upotrebu vodika i bioplina.

Uključenje Banja Luke

''Realizacija tog projekta ubrzala bi i realizaciju novog sjevernog pravca (Bosanski Brod ili Brčko) čime bi Bosna i Hercegovina mogla postati tranzitna zemlja za prirodni plin. Time se otvara mogućnost uključenja Banja Luke na novi plinski sustav Bosne i Hercegovine'', naglašava Bičakčić.

Pripremu i realizaciju projekta izgradnje južne interkonekcije trebala bi pratiti reforma plinskog sektora i s tim u vezi Bičakčić podsjeća da je taj proces u prošlosti (dok je bio federalni premijer, 2000. godina) započeo veoma ambiciozno.

Dok je obavljao funkciju predsjednika BH K CIGRE to strukovno udruženje je raspravljalo o opskrbi prirodnim plinom BiH i tada je u okviru te organizacije formirana sekcija za prirodni plin.

Prilagodba

Aktualizirajući na početku 2026. godine značaj izgradnje južne plinske interkonekcije Bičakčić je, kako kaže, imao na umu da klimatske promjene uzrokovane globalnim zagrijavanjem predstavljaju najveći izazov s kojim se suvremeni svijet suočava jer nanose velike štete gospodarstvu, društvu i ekosistemima.

 One su posljedica emisija stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida.

''Zato je važno istovremeno jačati otpornost na klimatske promjene i provoditi mjere prilagodbe. Transformacija našeg društva i privrede u niskougljično okruženje treba se ostvariti kroz ulaganje u ekološki prihvatljive tehnologije, inovacije i razvoj, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu i omogućiti postizanje neto nulte emisije do 2050. godine'', zaključio je Edhem Bičakčić u razgovoru za Fenu.