Bosna i Hercegovina suočava se s dvostrukim izazovom – prilagodbom europskim klimatskim regulativama kroz uvođenje mehanizma CBAM te realizacijom strateških energetskih projekata, među kojima se ističe Južna plinska interkonekcija. O spremnosti domaće industrije na promjene i budućnosti energetskog sektora govorio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u intervjuu za Fenu.
Lakić je upozorio kako Bosnu i Hercegovinu od 1. siječnja očekuju ozbiljni izazovi zbog uvođenja CBAM-a, odnosno mehanizma prilagodbe ugljika na granicama, koji bi mogao snažno pogoditi domaću industriju.
Istaknuo je kako se ponovno kasni s ispunjavanjem obveza te naglasio važnost Prijedloga zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, koji je trenutačno u parlamentarnoj proceduri. Prema njegovim riječima, njegovo usvajanje stvorilo bi preduvjete za uspostavu burze električne energije.
Upozorio je kako Republika Srpska još nije usvojila mapu puta, za razliku od Federacije Bosne i Hercegovine, te podsjetio da Bosna i Hercegovina i dalje nema državni zakon o klimi i energiji, što je ključan preduvjet za prilagodbu europskim pravilima.
Dio industrije spreman, dio još nije
Ministar je kazao kako je dio industrijskih tvrtki spreman na promjene koje donosi karbonska taksa, no da značajan broj poduzeća još nije poduzeo potrebne korake.
Izrazio je nadu kako posljedice za industriju 2026. godine ipak neće biti pogubne te da bi se primjena karbonske takse mogla odgoditi ispunjavanjem obveza na razini Bosne i Hercegovine. Najavio je i važan sastanak u sjedištu Energetske zajednice u Beču, na kojem će Bosna i Hercegovina razmijeniti iskustva s državama regije.
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, Lakić je istaknuo kako je inicijativa američkih partnera i dogovor o koncesiji veliki iskorak za Federaciju Bosne i Hercegovine. Ocijenio je da je riječ o jednom od najbržih modela realizacije projekta i značajnom pomaku u razvoju plinske infrastrukture.
Najavio je kako se trenutačno razrađuje detaljan model provedbe te da će uskoro biti predstavljen hodogram aktivnosti. Cilj je da Južna interkonekcija bude završena i puštena u pogon do kraja 2027. godine, prije zabrane uvoza ruskog plina.
Energetski sektor i pravedna tranzicija
Osvrćući se na stanje u energetskom sektoru, Lakić je naveo kako djeluje pet ključnih poduzeća, među kojima dvije elektroprivrede, BH-Gas, Energoinvest i Operator-Terminali Federacije. Elektroprivrede su poslovale s gubicima zbog loše hidrologije i stanja u rudnicima, dok je Energoinvest stabilizirao poslovanje i očekuje dobit u 2026. godini.
Operator-Terminali Federacije pustili su naftni vlak u terminale u Blažuju te planiraju nove terminale u Bihaću, Živinicama i Mostaru, dok je BH-Gas započeo zapadnu i sjevernu plinsku interkonekciju.
Ministar je naglasio kako se pravedna tranzicija provodi postupno, uz zatvaranje rudnika ugljena i prelazak na obnovljive izvore energije. Kao primjer naveo je zatvaranje Rudnika Zenica te osigurana sredstva Svjetske banke u iznosu od 80 milijuna eura, koja bi trebala biti operativna 2026. godine.
Lakić je kazao kako se namjenska industrija razvija unatoč naslijeđenim problemima. Podsjetio je da su Vitezit i Zrak otišli u stečaj, dok se TRZ Hadžići i dalje suočava s poteškoćama, ali pokazuje znakove oporavka.
Pozitivnim primjerima istaknuo je tvrtke BNT-TMiH, Binas, Igman iz Konjica, Ginex i Pretis, navodeći kako postupno postaju lideri u regiji. Kao poseban iskorak izdvojio je proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog drona u BNT-u te činjenicu da će pojedina poduzeća namjenske industrije 2025. godine ponovno uplaćivati sredstva u proračun Federacije Bosne i Hercegovine.
Zaključno je istaknuo kako, unatoč radu na zastarjeloj opremi, namjenska industrija pokazuje snažan potencijal da postane jedan od ključnih generatora razvoja Federacije BiH.
