Kineske državne naftne kompanije privremeno su obustavile kupnju ruske sirove nafte koja se transportira morskim putem, potvrdilo je nekoliko izvora za Reuters. Odluka dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama.
Ovaj potez dodatno pojačava pritisak na Moskvu, čiji prihodi od izvoza nafte već trpe zbog smanjenja kupnje iz Indije – dosad najvećeg uvoznika ruske pomorske nafte.
Kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil odlučile su privremeno prekinuti trgovinu ruskom naftom, navodeći zabrinutost oko posljedica američkih sankcija. Dok se Kina prosječno opskrbljuje s oko 1,4 milijuna barela ruske nafte dnevno, većinu količina nabavljaju neovisne rafinerije, poznate kao „čajnici“.
Prema podacima Vortexa Analyticsa, kineske državne kompanije su u prvih devet mjeseci 2025. kupovale manje od 250.000 barela dnevno, dok konzultantska kuća Energy Aspects procjenjuje taj broj na oko 500.000 barela dnevno.
Trgovinski izvori navode da Rosnjeft i Lukoil uglavnom posluju preko posrednika, što dodatno otežava praćenje pošiljki. Zbog neizvjesnosti, i neovisne kineske rafinerije privremeno će zaustaviti kupnju dok ne procijene posljedice novih mjera.
Istodobno, cijene nafte već reagiraju: prije objave sankcija, ponude za rusku ESPO sirovu naftu pale su na premiju od jednog dolara po barelu u odnosu na Brent, u odnosu na 1,70 dolara početkom listopada.
Kina dnevno uvozi i oko 900.000 barela ruske nafte putem naftovoda, namijenjenih tvrtki PetroChina, koja zasad nije pogođena mjerama. Analitičari smatraju da će se Indija i Kina sada okrenuti dobavljačima s Bliskog istoka, iz Afrike i Latinske Amerike, što bi moglo izazvati novi rast globalnih cijena nafte.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Moskva spremna nastaviti kontakte s američkim State Departmentom, unatoč sankcijama. "Otvoreni smo za nastavak komunikacije u provedbi dogovora postignutih tijekom razgovora predsjednika Putina i Trumpa", rekla je Zaharova.
Ipak, američki predsjednik Donald Trump dan ranije je otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti, nazvavši ga „trenutno gubljenjem vremena“.
Zaharova je upozorila da će Rusija "bolno reagirati" ako EU zaplijeni rusku imovinu zamrznutu u sustavu Euroclear. Bruxelles razmatra prijedlog da se 140 milijardi eura blokirane ruske imovine iskoristi za zajam Ukrajini tijekom 2026. i 2027. godine.
Belgija i Njemačka izrazile su sumnju u pravnu osnovu tog plana, dok su Finska i Švedska najavile potporu rješenju koje bi bilo „pravno održivo“.
Zaharova je istaknula da je Rusija „razvila snažan imunitet na zapadne mjere“, dodavši kako „elite u EU-u ne mogu prihvatiti da sankcije ne daju rezultate“. Europska unija je jučer usvojila 19. paket sankcija koji uključuje i zabranu uvoza ruskog ukapljenog plina od siječnja 2027. godine.
