Kina je naložila državnim energetskim kompanijama da zaustave izvoz dizela i benzina, u potezu koji analitičari tumače kao pripremu za moguće poremećaje na globalnom energetskom tržištu.
Prema dostupnim informacijama, kineske vlasti naredile su kompanijama Sinopec i PetroChina da obustave izvoz rafiniranih naftnih proizvoda. Odluka znači da će sav benzin i dizel proizveden u kineskim rafinerijama za sada ostati na domaćem tržištu.
Peking je takvu odluku donio u kontekstu rastuće neizvjesnosti oko Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih tranzitnih pravaca. Procjenjuje se da oko polovice kineskog uvoza sirove nafte prolazi upravo kroz taj tjesnac, dok približno 30 posto kineskog uvoza ukapljenog prirodnog plina dolazi istim putem.
Ako se poremećaji u tom području nastave, kineske vlasti očito žele osigurati dovoljno goriva za domaće potrebe.
Analitičari upozoravaju kako bi eventualni dugotrajniji prekid prometa kroz Hormuški tjesnac mogao imati dalekosežne posljedice. Kina je najveći svjetski proizvođač i ključna karika globalnih opskrbnih lanaca – od proizvodnje elektronike i solarnih panela do tekstila i brojnih industrijskih komponenti.
U takvim okolnostima ograničavanje potrošnje goriva u kineskoj industriji moglo bi se relativno brzo osjetiti i izvan energetskog sektora. Stručnjaci procjenjuju da bi poremećaji u kineskoj industrijskoj proizvodnji mogli početi utjecati na globalne opskrbne lance i cijene robe u razdoblju od šest do osam tjedana.
Prema procjenama nekih kineskih rafinerija, trenutačne zalihe pružaju ograničen prostor za manevriranje. Ako bi Hormuški tjesnac ostao zatvoren dulje razdoblje, kineska industrija mogla bi se suočiti s ozbiljnim problemima u opskrbi energentima.
Takav scenarij ne bi bio samo problem energetskog tržišta, već bi mogao imati šire ekonomske posljedice. Analitičari upozoravaju da bi smanjeni industrijski kapaciteti u najvećem svjetskom proizvodnom središtu mogli izazvati značajne poremećaje u globalnoj ekonomiji.
