Gubitak ruskog plina ubio bi gospodarstvo i srednjoj i istočnoj Europi

Obustava isporuka ruskog plina teško bi pogodila gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi, a alternativni izvori nabave i ukapljeni plin ublažili bi udarac, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Smanjene isporuke ruskog plina već utječu na gospodarski rast u Europi, ali posljedice potpunog zatvaranja pipe mogle bi biti znatno teže, smatraju autori istraživanja, objavljenog u utorak na MMF-ovom službenom blogu.

Europska infrastruktura i globalna tržišta zasada uspijevaju 'pokriti' 60-postotno smanjenje ruskih pošiljki od lipnja prošle godine, uz smanjenu ukupnu potrošnju za devet posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. i zamjenske izvore nabave, posebno LNG-a.

I 70 posto manje isporuke iz Rusije bile bi podnošljive, u kratkoročnoj perspektivi, kroz alternative izvore nabave i energije i smanjenu potrošnju pod utjecajem visokih cijena, javlja Hina.

Diversifikacija bi bila puno teža ako Rusija potpuno obustavi isporuke jer bi uska grla otežala preusmjeravanje plina u Europi, s obzirom na nedostatne uvozne kapacitete i ograničenja u transportu.

"Ti faktori mogli bi izazvati gubitak 15 do 40 posto godišnje potrošnje u nekim zemljama srednje i istočne Europe", zaključuju MMF-ovi stručnjaci.

Ako Rusija obustavi isporuke, MMF-ov model rascjepkanog tržišta koji polazi od pretpostavke da plin ne bi stizao tamo gdje je najpotrebniji koliko god cijene porasle, najteže posljedice pretrpjela bi gospodarstva srednje Europe i Italije.

Mađarsko gospodarstvo moglo bi se smanjiti i više od šest posto, a snažan pad aktivnosti zabilježile bi i Češka, Slovačka i Italija, za više od pet posto.

Na razini EU-a BDP bi se prema tom modelu mogao smanjiti od 1,8 do 2,7 posto.

Hrvatska ne bi trebala pretrpjeti negativne ekonomske posljedice u slučaju fragmentacije tržišta, kao ni Belgija, Portugal, Irska, Britanija, Daska i Švedska, prema izračunima MMF-ovih stručnjaka.

Integrirana tržišta plina na razini Europe i svijeta ublažila bi pak udarac koji bi gospodarstvu zadao gubitak ruskog plina, pa bi BDP EU-a pao od 0,3 do 1,4 posto.

Mađarska bi i prema tom modelu zabilježila najveći pad BDP-a, za nešto više od tri posto, a slijedi Slovačka s procijenjenim padom aktivnosti za nešto više od dva posto. Sličan pad zabilježila bi i Italija.

Njemačko gospodarstvo palo bi u tom slučaju od 0,4 do 1,3 posto.

Hrvatska bi pak u slučaju gubitka ruskog plina, prema scenariju koji se bazira na pretpostavci o integriranim tržištima, zabilježila pad aktivnosti u rasponu od 0,7 do 2,2 posto, pokazuje istraživanje.

Ako tržišta ostanu integrirana, na razini EU-a i u svijetu, tržište LNG-a trebalo bi ublažiti ekonomske posljedice gubitka ruskog plina budući da bi se smanjena potrošnja rasporedila na sve zemlje s pristupom globalnom tržištu, objašnjavaju u MMF-u.

Bez potpore LNG-a ekonomske posljedice bile bi daleko veće, a skok cijena smanjio bi potrošnju samo u EU, dodaju.