Francuska uvodi eko-porez na zrakoplovne karte

Francuska je objavila u utorak da uvodi uvođenje ekološki porez od 1,50 do 18 eura na zrakoplovne karte od 2020. godine, i tako se pridružila nekolicini europskih zemalja koje su več uvele takve poreze.

Mjera bi trebala od 2020. godišnje donositi 180 milijuna eura koji će se ulagati u ekološkije prijevozne infrastrukture, posebice željezničke.

Taj porez će se primjenjivati na letove iz Francuske, a ne u Francusku i iznosit će 1,50 eura u ekonomskoj klasi za unutrašnje i europske letove, 9 eura za te letove u business klasi, 3 eura za letove u ekonomskoj klasi izvan Europske unije, 18 eura za te letove u business klasi.

Porez se neće odnositi na letove s presjedanjem kao ni na one prema Korzici i prekomorske, a primjenjivat će se na sve zrakoplovne kompanije, objasnila je ministrica prometa Elisabeth Borne na sastanku vijeća za ekološku zaštitu.

Prema podacima Europske agencije za okoliš, emisije ugljičnog dioksida (CO2) zrakoplovstva daleko premašuju, s 285 grama po putniku na kilometar, one drugih prijevoznih sredstava.

"Mreža za klimatske akcije", udruženje protiv klimatskih promjena, ističe da je "kada se uzmu u obzir svi njegovi učinci (CO2, kondenzacija, dušični oksidi), zračni promet odgovoran za 5 posto zatopljenja. U Švedskoj je nastao pokret "fiygskam" (sramota zbog letenja), a posljednjih mjeseci zrakoplovstvo je zatrpano kritikama i pozivima na bojkot.

Stručnjak za zračni promet u nevladinoj organizaciji Transport& Environement (T&E,Bruxelles) Andrew Murphy ne vjeruje da će porez od 18 eura odvratiti nekoga od leta zrakoplovom.

Murphy napominje da francuski eko porez nije jedinstven i da već postoji u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Norveškoj.

Latvija je najnaprednija zemlja Unije u pogledu eko-poreza. Prema Europskom uredu za statistike Eurostat oko 11,11 posto njezinih fiskalnih prihoda ostvareno je iz poreza za okoliš.

Slovenija i Grčka također napreduju s 10,13 posto tj. 9,5 posto fiskalnih prihoda iz poreza za okoliš.

Ove su zemlje znatno iznad europskog prosjeka (5, 97 posto).

Na drugom kraju ljestvice su Luksemburg s 4,25 posto, Njemačka s 4,46 posto, Belgija 4,74 posto, Francuska s 4,77 posto i Švedska s 4, 8 posto.

Europska komisija se 2011. zalagala za "preusmjeravanje na ekološko oporezivanje koje bi trebalo omogućiti bitno smanjenje oporezivanja rada", no d tada je dio prihoda od ekoloških poreza iz EU, koji je iznosio 6,18 posto, padao svake godine, prenosi Hina.