Kome u BiH smetaju ruski lijekovi?

Članovi Komisije za lijekove iz Federacije BiH, njih sedam, protiv su toga da lijekovi proizvedeni u Ruskoj Federaciji dođu na tržište Bosne i Hercegovine, iako, kako tvrde upućeni, ne postoji nijedan medicinski razlog za to, prenose Nezavisne.

Ipak, sudeći po glasovanju sa posljednje sjednice Komisije za lijekove koja djeluje pri Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, odluka da ruski lijekovi dođu na tržište BiH mogla bi biti donesena već na zasjedanju u veljači.

"Posljednje glasovanje bilo je osam glasova za, i sedam protiv. Svi članovi iz Republike Srpske, njih sedam, bili su za, kao i član iz Brčko distrikta, dok je ostalih sedam članova, svi iz Federacije BiH, bilo protiv toga. Tada je donesena odluka da se traži dodatni elaborat koji će uraditi neko sa liste eksperata i to bi trebalo da bude završeno do sjednice u veljači, kada bi trebalo da bude donesena konačna odluka da lijekovi iz Ruske Federacije mogu u promet na tržište BiH. Ako je suditi po posljednjem glasovanju, lijekovi iz Rusije uskoro bi mogli doći na tržište BiH", ispričao je izvor "Nezavisnih".

Zahtjev za stavljanje dva lijeka iz Ruske Federacije na tržište BiH tražila je firma iz Bijeljine, a zanimljivo je da je elaborat koji traži Komisija za lijekove praktično bio doveden do kraja, ali je stručnjak koji je radio na njemu pri samom kraju izrade odustao. Kako pišu Nezavisne, neki stručnjaci sa liste eksperata nisu željeli da rade na tom elaboratu, a mnogi to tumače kao pritisak pojedinih, točnije, jedne farmaceutske kompanije iz Europe. Također, zanimljivo je i to da među članovima Komisije za lijekove iz Federacije BiH ima i HDZ-ovih ljudi, ali da političko partnerstvo u ovom slučaju i ne igra veliku ulogu.

O pritiscima i lobiju farmaceuta nedavno je govorio i Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, koji je u intervju za "Nezavisne" rekao da je taj lobi izuzetno jak te da farmaceutske kuće imaju svoje prste po dubini.

Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže da bi, prema informacijama koje ima, ušteda u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sa ruskim lijekovima bila oko šest milijuna KM.

"Što se tiče kvalitete, ti lijekovi su urađeni po svim europskim standardima, ali, na kraju krajeva, BiH nije članica EU i nema obavezu da poštuje odluke Europske agencije za farmakologiju. I sada na tržištu BiH ima lijekova koji nemaju dozvolu Europske agencije za farmakologiju, a jedan od njih je i insulin proizveden u Poljskoj, kao i Cimavax cjepivo (kubansko cjepivo)", rekao je Prodanović za "Nezavisne".

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) kažu da je od izuzetnog značaja to što ruske farmaceutske kompanije pokazuju zainteresiranost za tržište Republike Srpske te da u tom smislu očekuju i suradnju od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH da sa svoje strane učine sve da relevantne farmaceutske kuće iz Rusije dobiju dozvolu za promet na tržištu BiH.

"Uvođenje farmaceutskih kompanija na tržište BiH i RS podrazumijevat će i bolju opskrbu tržišta lijekovima i mogućnost da Fond na ovaj način za svoje osiguranike proširuje liste lijekova koje financira. Također, sa većom ponudom lijekova otvara se mogućnost kreiranje novih cijena koje idu u prilog, kako našim osiguranicima tako i Fondu, posebno u smislu racionalizacije troškova", rekli su "Nezavisnim" u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.