Europa: Kreativna industrija ostvarila trećinu prihoda manje

S prometom od 643 milijarde eura u 2019. godini, kulturne i kreativne industrije su u smislu ukupnog prometa predstavljale 4,4% BDP-a EU. Međutim, uslijed COVIDa-19 se dogodio nagli pad te je u 2020. godini kulturno i kreativno gospodarstvo izgubilo oko 31% svojih prihoda. Pokazali su to rezultati najnovije studije koju je provela revizorsko – konzultantska tvrtka EY za Europsku udrugu društava autora i skladatelja (GESAC).

Jedna od najsnažnijih industrija prije pandemije

O dosadašnjem značaju kulturne i kreativne industrije za EU, više nego dovoljno govori podatak da su od 2013. godine njihovi ukupni prihodi porasli za 93 milijarde eura i za gotovo 17%.

U tom razdoblju kulturna i kreativna industrija su u EU otvorile otprilike 700.000 novih radnih mjesta, uključujući autore, izvođače i druge kreativne radnike te su na kraju 2019. zapošljavale više od 7,6 milijuna ljudi.

Pročitajte još

Tekstilna industrija pred kolapsom - loš menadžment i posljedica pandemije

''Kreativne i kulturne industrije su, što je i studija potvrdila, bitan faktor u ekonomijama EU. Ne samo što je to industrija s visokim potencijalom izvoza, nego ostvaruje i dodanu vrijednost i podržava sve ostale industrije. Ako gledamo kroz psihološke elemente onda je to industrija koja utječe i na wellbeing ljudi'', rekla je Ida Pandur, starija menadžerica u EY-u Hrvatska.

O važnosti kulturnog sektora govori i podatak kako preko 90% tvrtki predstavljaju mala i srednja poduzeća dok je 33% radne snage samozaposleno. To je više nego dvostruko u odnosu na cjelokupno europsko gospodarstvo, u kojem je 14% radne snage samozaposleno. Zahvaljujući ovakvim uspjesima, kulturne i kreativne industrije su se u 2019. godini, prema broju radnih mjesta, našle uz bok prijevoza i logistike (10.3 milijuna), turizma (10.7 milijuna) i građevinarstva (12.1 milijun).

Težak udarac u 2020.

Prema studiji EY-a koja je obuhvatila 10 temeljnih kulturnih i kreativnih sektora, u 2020. godini, promet kulturne i kreativne industrije u EU je smanjen na 444 milijarde eura, što je neto pad od 199 milijardi eura ili 31% u odnosu na 2019. godinu. Shodno tome, kulturno i kreativno gospodarstvo je jedno od najsnažnije pogođenih u Europi. Tek je nešto bolje prošlo od avio-prijevoza, ali je zato značajnije pogođeno od turizma, koji je imao gubitke od 27% te automobilske industrije s gubitkom od 25%.

''Kulturna industrija je u očima investitora nažalost često tretirana kao non-essential, a velikim dijelom se oslanja i na fizičku prisutnost pa je samim time za vrijeme COVID-19 krize teško pogođena'', kaže Pandur.

Pročitajte još

Zbog pandemije i namjenska industrija BiH zabilježila blagi pad izvoza

Udarni valovi COVIDa-19 se osjećaju u svim kulturnim i kreativnim sektorima, a ponajviše u izvedbenoj umjetnosti s padom od 90% u odnosu na 2019. godinu, potvrdilo je istraživanje. Izrazito je pogođena i glazba s padom od 76% dok su vizualne umjetnosti, arhitektura, oglašavanje, književnost, novinski nakladnici i audiovizualni sektor pali za 20% do 40%. Pri tome je industrija video-igara jedina koja se održava unatoč pandemiji.

''Razumijevanje digitalnih mogućnosti u okviru industrije, a samim time i edukacija dionika industrije i jačanje kompetencija te međusobna suradnja i podrška ostalih sektora, je ono što će osigurati da industrija dalje nastavi rasti i postane otpornija na bilo koje vrste nadolazećih izazova. Brža veza, visoka rezolucija, i daljnji razvoj AR i VR tehnologija, svako novo iskustvo poput koncerata u sklopu video igara može to iskustvo činiti još konkretnijim, a ujedno i otpornim na pandemiju'', zaključuje Pandur.

Obnova kulturne i kreativne Europe

Kriza COVID-19 imat će snažan i dugotrajan utjecaj na čitav vrijednosni lanac kulturne i kreativne industrije. U nedostatku značajnog nastavka off-line proizvodnje, distribucije i promocije u 2021. godini, sposobnost kulturne i kreativne industrije da održi i poveća ulaganja u nove projekte, stvaranje i inovacije bit će ozbiljno ugrožena. Puno govori i podatak iz nedavnog izdanja EY Future Consumer Indeks, gdje je 46% ispitanika odgovorilo kako se još mjesecima neće osjećati ugodno otići na koncert, a čak 21% i godinama.

Pročitajte još

EU će zagorčati život tehnološkim tvrtkama

Kao rezultat detaljnog istraživanja i intervjua koje je proveo EY, a na temelju mišljenja stručnjaka i organizacija koje predstavljaju kulturnu i kreativnu industriju, utvrđena su tri izazova kao prioriteti za oporavak i rast kreativne ekonomije.

Prvi izazov su Financije, a podrazumijeva osiguravanje snažne javne financijske potpore i promicanje privatnih ulaganja u kulturna i kreativna poduzeća, organizacije, poduzetnike i kreativce. Drugi izazov je nazvan Osnaženje i odnosi se na promoviranje raznolike kulturne ponude EU kroz osiguravanje čvrstog pravnog okvira, koji omogućuje razvoj privatnih ulaganja u proizvodnju i distribuciju. Ovaj okvir pri tome pruža poslovnim subjektima potrebne uvjete za adekvatan povrat ulaganja investicija i jamči odgovarajući prihod za autore i kreativce.

Treći izazov je Utjecaj i predstavlja upotrebu kulturne i kreativne industrije te umnožene snage milijuna njihovih individualnih i kolektivnih talenata, kao glavnog pokretača socijalne i društvene tranzicije u Europi, priopćeno je iz tvrtke EY.