Termoelektrane Elektroprivrede BiH u Tuzli i Kaknju izgrađene su u prošlom stoljeću, 60-tih i 70-tih godina. Njihov životni ciklus odavno je završen, ali su i dalje u pogonu i svojim radom proizvode oko 80 % ukupne proizvodnje električne energije Elektroprivrede BiH.
Trenutno stanje proizvodnih objekata je složeno i raspoloživost blokova u termoelektranama nije na visokoj razini. To je činjenica, rekao je Feni Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju EP BiH i pojasnio "Revitalizacijama koje su urađene životni vijek je produžen za nekih 15-tak godina ali su te revitalizacije završene u razdoblju do 2010. godine. U prethodnih 10-tak godina, u postrojenja u termoelektranama nije ništa, ili je vrlo malo ulagano, a sve zbog očekivanja ili nade kako će u pogon ući novi proizvodni objekti, prvenstveno Blok 7 u TE "Tuzla", i zbog toga su naši planovi bili da do kraja 2023. godine, u cijelosti isključimo tri bloka instalirane snage preko 400 MW."
Jedini novi proizvodni objekt koji je izgradila EP BiH je Vjetroelektrana Podveležje, a realizacija drugih planiranih odvija se veoma sporo zbog niza okolnosti ali i zbog aktualne zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Aktualna Uprava je žurno pokrenula projekte otklanjanja najkritičnijih mjesta na Bloku 4 u TE "Tuzla" Blok 4 je trenutno u pogonu, a njegova revitalizacija se planira tijekom 2027. i 2028. godine, kako bi mu se produžio životni vijek do 2050., jer je ovaj blok i toplifikacijski i koristi se i za proizvodnju toplinske energije za zagrijavanje Tuzle i Lukavca. Ostala dva bloka u TE "Tuzla" su u relativno zadovoljavajućem stanju i njihova raspoloživost i pouzdanost ovisi i o kvaliteti i kvantiteti ugljena koji se spaljuje.
U TE "Kakanj" u tijeku je revitalizacija Bloka 7 snage 230 MW i trajat će do kraja svibnja sljedeće godine. Planirano je ulaganje oko 80 milijuna KM. Ostali blokovi, Blok 5 i Blok 6 su manje snage i trenutno su u radu. Veća ulaganja na njima se za sada ne planiraju.
Loše hidrološke prilike posljednjih nekoliko godina značajno se odražavaju na rad vaših hidropotencijala na Neretvi. U kolikoj mjeri je osjetan taj negativan odraz u vremenu inzistiranja na obnovljivim izvorima?
Prema europskim direktivama termoenergetska postrojenja koja budu u atmosferu emitirala veće količine SO2, NOx i čvrstih čestica od dopuštenih, nakon 31.12.2027. godine neće smjeti raditi. "U posljednje dvije godine intenzivirali smo aktivnosti na izgradnji objekata koji će omogućiti rad termoelektrana i nakon ovog europskog roka. Poznato je kako se i ranijih godina u Elektroprivredi BiH dosta radilo na smanjenju emisija čvrstih čestica. U TE "Kakanj" su ugrađeni tzv. hibridni filteri, odnosno, iza elektro filtera je dodan i vrećasti filter. U TE "Tuzla" rađena je rekonstrukcija elektro filtera i emisije čvrstih čestica su svedene ispod 50 mg/Nm3, što je u skladu s europskim direktivama. Također, primarnim mjerama radilo se na smanjenju emisije NOx u obje termoelektrane.# pojašnjava Tanović
Kade je u pitanju odsumporavanje, Tanović kaže "Upravo zbog tog razloga smo i počeli značajne aktivnosti na ovim projektima. Uz to što su veoma skupi, iziskuju i vrijeme. U TE "Kakanj" smo krajem prošle godine potpisali ugovor za odsumporavanje kompletne elektrane. Vrijednost mu je oko 126 milijuna KM." Najavio je kako se u TE "Kakanj" priprema i projekt denitrifikacije u vrijednosti 55 milijuna KM, a njegovom realizacijom termoelektrana će u cijelosti biti prilagođena za rad u narednih 20-tak godina u skladu s europskim direktivama.
U TE "Tuzla" je nešto složenija situacija odsumporavanja kompletne termoelektrane. Za sagorijevanje se koriste različiti ugljenii zbog toga je potrebno izgraditi dva različita postrojenja za odsumporavanje. U tijeku je evaluacija ponuda za odsumporavanje Bloka 6, a za blokove 4 i 5 donesena je investicijska odluka i priprema se tenderska dokumentacija. I u Tuzli je potrebno uraditi projekt denitrifikacije. Vrijednost ova tri projekta u TE "Tuzla" prelazi 170 milijuna KM.
Izrazito sušna razdoblja dovela su do toga da je posljednjih godina proizvodnja u hidroelektranama na Neretvi na razini 80 % od planirane, iako su oprema i postrojenja u dosta dobrom stanju, posebno u elektranama Jablanica i Grabovica.
"Kada je u pitanju HE Salakovac, revitalizacija ove elektrane do sada nije rađena i trenutno se vode pregovori sa Svjetskom bankom kako bi bila osigurana sredstva za ove namjene. Agregate u Salakovcu je potrebno revitalizirati i njihov rad prilagoditi za mogućnost što boljeg bilanciranja, te za primarnu i sekundarnu regulaciju. Kada govorimo o obnovljivim izvorima, a već ranije ste spomenuli VE Podveležje u kontekstu izgrađenih novih objekata, dodat ću da je rad vjetroelektrane stabilan ali, moram to naglasiti, i ovisan o meteorološkim prilikama." rekao je Tanović.
U naredne dvije godine je potrebno uložiti gotovo pola milijarde KM kako bi se proizvodnja termoelektrana održala do 2050. godine kaže Tanović. U pitanju je veliki iznos koji Elektroprivreda
