Bosna i Hercegovina početkom ove godine dodatno je smanjila izvoz električne energije, koja se ionako iz godine u godinu sve manje izvozi.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, izvoz električne energije u prva dva mjeseca iznosio je 123,4 milijuna KM, dok je u istom razdoblju prethodne godine iznosio 146,9 milijuna KM.
Vrijednost izvoza tako se smanjila za oko 23 milijuna KM. U razdoblju od siječnja do veljače 2024. godine izvoz je iznosio 128,3 milijuna KM.
S druge strane, i uvoz se smanjio u odnosu na prethodnu godinu.
Tako je u prva dva mjeseca ove godine uvezeno električne energije u vrijednosti od 101 milijun KM, dok je u siječnju i veljači 2025. godine uvoz iznosio 153,2 milijuna KM.
Jedan od razloga smanjenog uvoza može biti i povoljna hidrologija kakva je početkom godine bila u Bosni i Hercegovini, što znači dobru proizvodnju električne energije u hidroelektranama pišu Nezavisne.
Ipak, i ovo je velik uvoz, uzimajući u obzir kako je u prva dva mjeseca 2024. godine uvoz električne energije bio svega 27 milijuna KM.
Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, nedavno je rekao kako je usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini od ključne važnosti.
To, pojednostavljeno rečeno, znači kako se takse od CBAM-a neće plaćati domaćim institucijama nego institucijama Europske unije.
"Kroz analize uz tehničku potporu projekta ‘EU for Energy’ došli smo do podataka kako bismo u najgorem scenariju imali 644 milijuna eura gubitaka, i to samo kada je riječ o električnoj energiji, te bi taj novac bio uplaćen u proračun EU", naglasio je Softić.
Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš rekao je za Nezavisne novine kako je tržište električne energije vrlo kompleksno i specifično, jer je prioritet opskrbe krajnjih potrošača važniji od same cijene električne energije na tržištu.
„Uzimajući u obzir fluktuacije cijena na burzama EU, odnosno kombinaciju proizvodnih kapaciteta (koji se i u EU u mnogim državama još temelje na fosilnim gorivima), kao i nestalnost obnovljivih izvora, mi ćemo sigurno biti konkurentni u određenim razdobljima godine“, objašnjava Harbaš.
Navodi kako od 2027. godine počinje naplata CBAM-a za 2026. godinu.
"Ne smijemo dopustiti da samo čekamo odgovor tržišta. Uvođenje internog sustava oporezivanja, dekarbonizacija energetskog sektora te ulaganje u obnovljive izvore energije jedini su siguran put u borbi protiv CBAM-a i sličnih nameta koji zasigurno dovode u pitanje naš izvoz, odnosno čine ga manje konkurentnim u odnosu na Europsku uniju“, zaključio je Harbaš.
