BiH ne mari za energiju iz vjetra
EU je nezadovoljna mjerama koje BiH poduzima da bi povećala udio obnovljivih izvora energije, kao i time što se i dalje odlučuje za izgradnju postrojenja za prljavu proizvodnju energije na ugalj.
Posljednja packa došla je od Johannesa Hana, komesara za proširenje EU, koji je nakon nedavne posjete Sarajevu rekao da je razočaran time što je ukinuto subvencioniranje električne energije proizvedene iz vjetroelektrana.
U Izaslanstvu EU juče su za Nezavisne novine rekli da je komesar Hahn upoznat sa nedavno usvojenim Izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji RS, u kojem je energija iz vjetroelektrana isključena kao oblik izvora obnovljive energije za koju je moguće dobiti bilo kakav vid poticaja ili subvencija.
"Na ministarskom sastanku o prelasku na čistu energiju, održanom u Podgorici početkom godine, sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH, potvrdile su svoju opredijeljenost za postavljanje ambicioznih ciljeva u vezi sa dekarbonizacijom, obnovljivim izvorima energije i energetske učinkovitosti do 2030. godine", rekla je "Nezavisnim" Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Izaslanstva EU. Istaknula je da EU smatra da bi ova obaveza trebalo da se odrazi na svaku odluku o investiranju u energetski sektor.
"Komesar Hahn je takođe tijekom svoje posjete ponovio da bi BiH trebala nastojati dekarbonizirati proizvodnju energije i više uloži u obnovljive izvore energije", rekla je Milović-Halilovićeva.
U Ministarstvu energetike RS pak kažu da je razlog donošenja ovog zakona racionalnije korištenje subvencija za energiju iz obnovljivih izvora. Napominju da je u svijetu subvencioniranje energije iz vjetra također manje.
"Zbog smanjenja cijene opreme za vjetroelektrane i činjenice da su vjetroturbine značajno efikasnije, proizvodnja električne energije u vjetroelektranama ekonomski je opravdana i bez poticanja", tvrde oni, i napominju da konačnu naknadu za poticanje ove vrste energije plaćaju krajnji kupci.
Primjera radi, kako kažu, jedan vjetropark snage 50 megavata na godišnjoj razini bi koštao od 16 do 20 milijuna maraka.
"To bismo plaćali svi mi kao građani i potrošači električne energije kroz svoje račune. Smatrali smo da bi to bilo veliko opterećenje za naše građane i zato smo promijenili ovaj zakon u tom dijelu", navode oni.
Uprkos tome, u Energetskoj zajednici nisu zadovoljni mjerama koje BiH poduzima kako bi se povećao udio električne energije iz obnovljivih izvora, koji sad iznosi oko trećinu, dok se ostatak ostvaruje iz prljavih izvora, odnosno termocentrala.
Oni kažu da je implementacija energetskih obaveza iz ove oblasti polovična, dok u dijelu koji se odnosi na subvencioniranje elektromobilnosti nije učinjeno gotovo ništa. Iako je, kako kažu, pohvalno to što je BiH u nekoliko godina udio obnovljivih izvora povećala sa oko 25 na oko 35 posto, kasni se u implementaciji Akcijskog plana za ovu oblast. Kažu da je BiH u prošloj godini imala obnovljive kapacitete od 2.165 MW, od čega na velike hidroenergetske objekte otpada 1.594 MW, na male hidroenergetske objekte 113 MW, solarnu energiju tek 16 MW, a na biomasu samo jedan megavat.
2.165 MW obnovljivi kapaciteti
1.594 MW veliki hidroenergetski objekti
113 MW mali hidroenergetski objekti
16 MW solarna energija
1 MW biomasa
