Bh. poljoprivrednici zaradili tri milijuna KM na genetski nemodificiranoj soji

Bosanskohercegovački poljoprivrednici koji su sudjelovali u projektu Lokalni integrirani razvoj (LIR) od proizvodnje i prodaje genetski nemodificirane soje u 2018. godini zaradili su skoro tri milijuna KM. 

U okviru tog projekta Europska unija i UNDP u suradnji sa bh. općinama podržali su uzgajivače genetski nemodificirane soje nabavkom sjemena, te povezivanjem sa tržištem i otkupljivačima. 

Posljednjih godina u Modriči se proizvodnja soje povećava, a i susjedne općine imaju sve više proizvođača. Projektom Lokalni integrirani razvoj, osim u Modriči, obuhvaćene su i oranice u Odžaku, Domaljevcu, Gradiški i Orašju. Poljoprivrednici iz tih općina, njih 283, zasadili su sjeme genetski nemodificirane soje, dobijeno kroz podršku Europske unije, na više od 1.340 hektara zemljišta. 

U nabavku sjemena projekat je uložio oko 230.000 KM, a prihodi poljoprivrednika iznosili su blizu tri milijuna konvertibilnih maraka. Tako su poljoprivrednici koji su sudjelovali u projektu LIR ostvarili prihod od skoro 2.200 KM po hektaru, što je u prosjeku povećalo prihode njihovih domaćinstava za blizu 10.000KM. 

Soja je postala centralna tema u europskoj poljoprivredi, industriji stočne hrane i prehrambenoj industriji. Za pokrivanje manjka proteina u stočnoj hrani Europska unija uvozi oko 23 milijuna tona sojine prekrupe i 12,5 milijuna tona sojinog zrna, prije svega iz Južne Amerike. Međutim, oko dvije trećine uvoza sastoji se od genetski modificirane soje. 

Prvi put su GMO namirnice stavljene na tržište 90-ih godina prošlog stoljeća, a od tada među potrošačima raste sve veća zabrinutost zbog takvih namirnica, posebno u Europi. Zabrinutost potrošača u Europskoj uniji rezultirala je obaveznim označavanjem genetski modificirane  hrane, kao i hrane namijenjene za ishranu stoke. Sličnu  praksu propisuje i Zakon o GMO-u u Bosni i Hercegovini. Zbog toga se bh. tržište sve više okreće non-GMO sjemenima, za kojima postoji velika potražnja. 

''Kada govorimo o uzgoju soje, ukupne količine ove uljarice koje bi se mogle proizvesti u Bosni i Hercegovini predstavljaju "kap u moru svjetske proizvodnje". BiH bi definitivno svoju šansu i konkurentnost trebala tražiti na tržištu non-GM soje'', kazala je Nada Ević iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske. 

Rukovoditelj Područne jedinice u Gradišci pri Resoru za stručne usluge u poljoprivredi Republike Srpske Dragoljub Malinović navodi da su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne površine pod sojom u 2018. godini na razine BiH oko 8.515 hektara što predstavlja povećanje u odnosu na 2017. godinu za približno 1.000 hektara. 

Uzgoj uljarica, među kojima je i soja, u BiH je isplativ - tržište postoji i otkup je zajamčen, priopćeno je iz UNDP-a.