Prvo izdanje dizko konferencije, koje je u petak, 24. 10. 2025. godine okupilo više od 150 sudionika iz cijele regije, Mostar je pretvorilo u središte regionalne dizajn scene, okupljajući vodeće stručnjake i mlade talente koji su kroz niz predavanja, panela i radionica pokazali kako dizajn može biti mnogo više od onoga što promatrač vidi očima - može biti alat za povezivanje, razmišljanje i društvenu promjenu.
Konferencija je otvorena pozdravnim govorom Emila Balavca, ministra trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a, koji je istaknuo važnost ovakvih događaja za Mostar i cijelu regiju.
„Dizajn nije samo estetika, on je strateška snaga koja naše brendove, našu proizvodnju i našu destinaciju pozicionira na svjetskoj sceni. dizko konferencija je ključni trenutak za Mostar i Bosnu i Hercegovinu, mjesto gdje se susreću dokazani lideri i nove nade kako bi zajedno definirali budućnost kreativnosti i ekonomskog rasta.“, rekao je ministar Balavac novinarima prije početka konferencije.
Program je započeo keynote predavanjem Slavimira Stojanovića Futra čiji je nastup oduševio prisutne. On je na duhovit i iskren način ispričao svoj kreativni put, govoreći o svojim počecima, kasnijem traženju inspiracije i umjetnosti u različitim formama.
„U vremenu sistemskih odgovora i upitnog smisla, jedina stvarna vrijednost leži u onom jedinstvenom 'zrnu lucidnosti' koje svako nosi u sebi. Naš zadatak je pronaći ga, njegovati i dati mu prostor da zasja - upravo u kreativnom 'melting potu' naše regije, gdje različitost nije slabost, već naša najveća snaga.“, istaknuo je Futro u razgovoru s novinarima prije početka konferencije.
Nakon njega uslijedila je panel diskusija o suživotu dizajna i umjetne inteligencije. U razgovoru s moderatorom Borisom Čerkučem, Goran Čuljak, Goran Šimić i Sanjin Halilović, otvorili su pitanja ne samo o budućnosti dizajna, nego i o tome kako će tehnologija utjecati na sve sfere života i poslovanja.
Nakon panel diskusije, Mirel Hadžijusufović prisutnima je predstavio proces nastajanja vizualnog identiteta. Kroz konkretan primjer neodobrenog rješenja ukazao je na mali postotak uspješno implementiranih dizajnerskih rješenja.
Posebnu pažnju privukla je panel diskusija tijekom koje su Karla Ćosić, Sandro Jovanović, Amar Rahić i Boris Pehar, bh. mladi dizajneri, u razgovoru s moderatorom Sandrom Drinovcem svojim iskustvima i energijom pokazali da nova generacija donosi svježinu i hrabrost. Govorili su o svojim počecima i kasnijim dostignućima, ali i o tome kako dizajn može biti alat za poticanje društvenih promjena i izražavanje stavova.
Publiku je zatim osvojio Omer Halilhodžić, renomirani dizajner automobila, koji je u opuštenom izlaganju otkrio kako izgleda proces stvaranja dizajna nekih od najpoznatijih svjetskih modela - od prvih crteža do serijske proizvodnje.
„Nakon tri desetljeća rada u vodećim svjetskim automobilskim kompanijama poput Ferrarija, Mercedesa, Škode i Volkswagena, sretan sam što sam na prvoj dizko konferenciji u mom rodnom Mostaru. Želim podijeliti svoje iskustvo i pokazati mladim generacijama da digitalizacija danas briše granice, a da upravo naša jedinstvena hercegovačka perspektiva može biti ključna prednost na svjetskoj sceni. Potencijal ovdje je ogroman i moramo ga osloboditi.", ranije je rekao novinarima Halilhodžić.
Nakon pauze za ručak, Maja Stojanović je predstavila svoju knjigu i govorila o moći ilustracije u promociji regije na zanimljiv i autentičan način, nakon čega je tim poduzeća Alma Ras predstavio poziv za sudjelovanje u programu Industry Day. Nakon njih, Boris Čerkuč i Enis Čišić su, kroz razgovor o ilustraciji i stripu, otvorili temu različitih oblika dizajna i važnosti umjetnosti u društvu.
Završnu riječ na konferenciji imao je Davor Bruketa koji je svojim iznimno inspirativnim predavanjem pokazao kako dizajn može prelaziti granice tržišta i postati nositelj ideje, identiteta i inovacije. Kroz primjere iz prakse demonstrirao je snagu kreativnosti u stvaranju projekata koji nadilaze očekivanja i pomiču granice struke.
“Dizko Mostaru i BiH daje praktičnu vrijednost. Na jednom mjestu spaja kreativce i biznis, otvara prilike, podiže standarde i skraćuje put od ideje do izvedbe. Grad se ne predstavlja samo kroz povijest, nego kroz kvalitetu rada danas. Domaći autori dobivaju pozornicu, povratnu informaciju i kontakte koji vode do projekata. Manje velikih riječi, više konkretnih suradnji.
Dizajn nije dekor, nego pogon. U turizmu pretvara pogled u doživljaj, doživljaj u priču, a priču u preporuku koja produžuje boravak i diže potrošnju. U gospodarstvu daje razlikovnost i cjenovnu snagu, skraćuje put od ideje do tržišta, otvara izvoz i privlači investicije. Kad destinacija ima dosljedan vizualni jezik, pametnu signalizaciju, suvenir s karakterom i digitalne dodirne točke, raste povjerenje i percepcija kvalitete. Dizko je istovremeno tržište i škola, na jednom mjestu cirkuliraju relevantni caseovi, alati i kontakti, pa se znanje brzo multiplicira.” naveo je za kraj dizko konferencije Bruketa.
Prvi dan dizko konferencije završen je u Pozorišnoj kafani gdje su se govornici i sudionici družili u opuštenoj atmosferi stvarajući nove kontakte i suradnje. Druženje se nastavilo i u subotu, 25. 10. 2025. godine kada su sudionici, kroz razgledavanje Mostara i kušanje hercegovačkih vina, upoznali i umjetničku, kulturnu i enološku stranu grada i Hercegovine. Sudionici su istaknuli važnost ovakvih okupljanja za pokretanje dijaloga o dizajnu i stvaranje novih suradnji.
dizko konferencija, koju je udruga The Digital Hive Association organizirala u suradnji s marketinškom agencijom Simbol, održala se uz podršku Vlade Federacije BiH kroz projekt Dizko podržan sredstvima Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ, Turističke zajednice Grada Mostara te poduzeća Sportradar, Xsoft, Hercegovina auto, Violeta, Alma Ras, AD plus, Croatia osiguranje i Crem Caffe Sušac. Medijski pokrovitelji konferencije su Bljesak.info i Nezavisne novine.
