Iako je ranije bilo najavljeno da će nove carinske stope u Sjedinjenim Američkim Državama stupiti na snagu 1. kolovoza, američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako će se to dogoditi najkasnije za sedam dana. Nova trgovinska politika SAD-a, kojom se uvode više carinske stope na robu iz cijelog svijeta, imat će značajne posljedice po globalne ekonomske tokove, a ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak, prenosi BHRT.
Nakon stupanja novih mjera na snagu, carinska stopa na robu uvezenu iz BiH u SAD iznosit će 30 posto, u odnosu na dosadašnjih 12 posto. Posebno će biti pogođena namjenska industrija, budući da više od 60 posto ukupnog izvoza iz BiH u SAD čine proizvodi iz tog sektora – oružje, municija, granate i drugi specijalizirani proizvodi.
Slaviša Ćeranić iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozorio je da su pokušaji postizanja trgovinskog sporazuma sa SAD-om dosad ostali bez rezultata, što dodatno komplicira položaj domaćih izvoznika.
Ukupna robna razmjena između BiH i SAD-a čini oko 1 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH. Ipak, BiH je dosad imala pozitivan trgovinski bilans: prošle godine izvoz u SAD iznosio je 234,5 milijuna KM, dok je uvoz bio oko 190 milijuna KM.
Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS-a, istaknuo je da će novi troškovi dodatno smanjiti konkurentnost domaćih proizvoda na američkom tržištu. Naglasio je potrebu za hitnim diplomatskim dijalogom s predstavnicima američke vlade radi mogućeg postizanja povoljnije carinske stope.
Ekonomski analitičar Igor Gavran dodao je kako će novi režim imati umjereno negativne posljedice na bh. gospodarstvo, ali da se šteta može ublažiti uz pomoć EU i zadržavanjem interesa europskih kupaca za domaćim proizvodima.
Osim namjenske, pod udarom bi se mogle naći i drvna i metalska industrija, kao i poduzeća iz BiH koja proizvode komponente za europske tvrtke koje izvoze gotove proizvode na američko tržište.
Zoran Pavlović, ekonomist, upozorava da će izvoznici morati birati između snižavanja cijena i gubitka profita, što bi moglo ugroziti i proizvodnju i radna mjesta. Smatra da bi država trebala razmotriti intervencije iz proračuna kako bi ublažila posljedice.
Za usporedbu, SAD je Srbiji propisao carinu od 35 posto, Makedoniji je stopa smanjena sa 33 na 15 posto, dok će Crna Gora i Albanija plaćati 10 posto. Hrvatska i Slovenija podliježu stopi od 15 posto, koliko iznosi za sve članice Europske unije.
