Vjerovali ili ne: Mostar nema službeni suvenir

Grad Mostar, koji se diči time da je turističko središte Hercegovine i da se svake godine povećava broj onih koji ga posjećuju, nema službeni suvenir koji bi bio prepoznatljiv u bilo kojem kutu planete.

''Mostar nažalost nema službeni suvenir, to će biti naša odrednica i zadatak u radu'', rekao je za Bljesak.info Ramiz Bašić viši stručni suradnik u Turističkoj zajednici HNŽ-a.

Dok su postojale po zakonu općinske turističke zajednice, Turistička zajednica Mostara imala je natječaj i tada je izabran službeni suvenir Mostara. Suvenir je trebao biti ključ s ''grbom'' Starog mosta, koji bi bio izrađen u zanatskoj radnji, ali taj suvenir nikada nije izabran.

Ništa se ne radi 

Admira Čustović, stručna savjetnica za turizam u Gradskoj upravi Mostara, za Bljesak.info je rekla kako je bilo više inicijativa 2000. godine, no od tada se ništa nije radilo.

''Iako je riječ o simbolu grada, nažalost ništa se po tom pitanju ne radi, a i ne upuštamo se u to jer sve odluke koje se donesu opet čekaju Gradsko vijeće'', kaže Čustović u nadi da će se ova inicijativa pokrenuti brzo.

Čustović je kazala kako treba više poraditi i na promociji zanatskih radnji, koje su izvorno mostarske, te da razgovaraju s trgovcima u Starom gradu da prestanu prodavati kineske proizvode i prodaju samo proizvedene u Mostaru.

''Već nekoliko radnji prodaje samo lokalne proizvode i uspješno rade tijekom cijele godine'', kaže Čustović.

Bašić iz Turističke zajednice HNŽ-a kaže kako će dobivanje službenog suvenira biti primarni cilj
Turističke zajednice, ali da će se kroz to promovirati i stari zanati.

''Tu dolazimo do pitanja, mogu reći, ponovne promocije starih zanata. Ipak bi simbol Mostara bio produkt zanata. Mislim da će to biti jedan od zadataka, marketinški proizvod i program oko kojeg bi se ostale aktivnosti mogle vršiti i napraviti'', zaključuje Bašić.

Priča o suveniru - priča o brendu Mostara

Miro Raguž, kreativni direktor agencije Smart, koji se dizajnom bavi tri desetljeća, te se bavio i državnim brendingom, za Bljesak.info kaže kako je suvenir vrlo praktično sredstvo u stvaranju percepcije kojom se Mostar želi predstaviti široj javnosti koja povremeno dolazi u posjetu i odavde odnosi uspomenu.

''Kada hoćete napraviti ili dizajnirati suvenir morate se zapitati kome ga želite prodati i tko dolazi u naš grad? Od toga treba početi, pri tome se ne smije zaboraviti težnja, da uvijek želite da dolazi malo bolji gost, koji ima malo više para i malo više kulture. I onda vi prigodom izrade suvenira unaprijed zaračunate da imate suvenir koji bi mogao imati razvoj u tom pravcu, da nije statičan'', kaže Raguž navodeći da je priča o službenom suveniru priča o brendu Mostara i priča o Hecegovini.

''Danas ljudi, 'naši stručnjaci', smatraju da je brend sve što je poznato, primjerice stećci, Stari most međugorska Gospa…, a to nažalost nije tako, sve što je poznato nema preduvjeteda bude brend. A službeni suvenir je definitivno brend i ima sve elemente brenda'', kaže Raguž dodajući da ako želite da nešto bude brend, morate definirati percepciju koju želite da netko ima o vama i da ta percepcija postane poznata i prihvaćena i to se zove dizajnirani brend, a ne nešto što je samo po sebi poznato.

Politiku osmišljavaju 'uhljebi'

Put do službenog suvenira smatra Raguž ne smije biti težak, nego lagan i prihvatljiv poslovnim ljudima koji bi u to ulagali, proizvodili i prodavali, a toga nema bez precizno osmišljene politike, koju kod nas, kaže Raguž, osmišljavaju 'uhljebi'.

''Strukture koje se bave tim stvarima i osmišljavaju tu turističku politiku uglavnom su ljudi koji su se uhljebili i ne znaju raditi svoj posao, čast izuzecima. Iako, najviše rade privatnici i turističke agencije koje nisu u poziciji nametnuti stvar koja bi bila opće prihvaćena. Suvenir je proizvod koji ljudi masovno trebaju kupovati jer je dobar'', kaže Raguž, pojašnjavajući da je problem suvenira i svjetski problem.

''Suvenir da bi bio isplativ i da bi donosio profit, što je nažalost jedna od njegovih funkcija iako suvenir ima daleko veću vrijednost, je industrijski proizvod i dolazi iz Kine u današnjem svijetu. Ta sama činjenica i ne bi bila problem da mi znamo što hoćemo i kako sebe zamišljamo'', kaže Raguž dodajući da na području turizma našeg grada vlada popriličan kaos, a ono što se do sada radilo uglavnom je bilo neadekvatno i loše.

Što želimo da bude naš simbol?

''Koga god upitate koji je simbol Mostara svatko će reći Stari most, onda se postavlja pitanje, želimo li da to bude naš simbol? Vjerojatno da, iako i u tome nemamo konsenzus. Imamo zanatske radnje koje tu i tamo nešto prave, čija je vrijednost, da ne govorim umjetnička i komunikološka, upitna. Tako da mi nemamo ni vlastiti vizualni identitet. Mostar je grad koji nema brenda i ima samo grb'', kaže Raguž.

Pojašnjavajući što Mostar nudi, Raguž je rekao da određene civilizacije ne mogu zamisliti putovanje ako nisu donijele suvenir, primjerice najveća turistička nacija na svijetu Japan, smatra se da je sramota ako čovjek koji dođe s puta nije donio suvenir.

''Gdje smo mi tu? Dakle Mostar je grad koji po nekim parametrima zapadne civilizacije i uljuđenosti nema mnogo stvari, mi na primjer nemamo demokratske izbore, tako da nije čudo zašto Mostar nema suvenira'', kaže Raguž.

Inače, prema pokazateljima i Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije, početak sezone je bio lošiji nego prijašnjih godina, ali ovogodišnja postsezona je nešto bolja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Inače, u protekloj godini Mostar je posjetilo između 850.000 i milijun gostiju. Nažalost, kažu iz Turističke zajednice, najviše ih je samo posjetilo jer se u Mostar još uvijek dolazi na par sati, obiđu se neke znamenitosti i ide se dalje.