Više uvozimo nego što izvozimo: Robni deficit BiH prešao 4 milijarde KM

Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva četiri mjeseca ove godine (siječanj – travanj) iznosio je 5 milijardi i 605 milijuna KM, što predstavlja porast od 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uvoz je iznosio 9 milijardi i 736 milijuna KM, što je više za 4,8 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit dosegnuo 4 milijarde i 131 milijun KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 937 milijuna KM, što je 10,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz iz tih zemalja iznosio je milijardu i 189 milijuna KM, što je porast od 15,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom s CEFTA zemljama iznosila je 78,8 posto.

Izvoz u zemlje Europske unije u istom razdoblju iznosio je 4 milijarde i 141 milijun KM, što je rast od 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz EU iznosio je 5 milijardi i 655 milijuna KM, što je 2 posto više. Pokrivenost uvoza izvozom s EU zemljama iznosila je 73,2 posto.

Vanjskotrgovinski robni deficit u prva četiri mjeseca viši od četiri milijarde KM

Vanjskotrgovinski robni deficit viši od četiri milijarde KM u prva četiri mjeseca znači da je Bosna i Hercegovina znatno više robe uvezla nego što je izvezla. Točnije, uvoz robe iz inozemstva bio je za 4 milijarde i 131 milijun KM veći od ukupne vrijednosti izvoza.

Što to konkretno znači:

Zemlja više troši na robu iz uvoza nego što zarađuje izvozom vlastitih proizvoda

Višak uvoza nad izvozom stvara negativnu trgovinsku bilancu, tj. deficit

Deficit od 4 milijarde KM u samo četiri mjeseca ukazuje na strukturnu ovisnost BiH o uvozu – energenata, hrane, gotovih proizvoda itd. 

Dugoročno, ovakav trend može vršiti pritisak na domaću valutu, devizne rezerve i ekonomsku stabilnost, ako nije praćen dovoljnim priljevom deviza (npr. kroz doznake iz inozemstva, turizam, strane investicije).

Je li deficit uvijek loš?

Ne nužno – mnoge zemlje imaju trgovinske deficite, pogotovo one koje se industrijaliziraju ili uvoze tehnologiju za razvoj. No ako izvoz ne raste dovoljno brzo i ne stvara novu vrijednost, dugoročni deficit može biti znak ekonomske slabosti i konkurentske nesposobnosti domaće proizvodnje.

U slučaju BiH, konstantno visok robni deficit ukazuje da zemlja proizvodi i izvozi premalo u odnosu na potrošnju, što zahtijeva strukturne promjene u gospodarstvu – poticanje domaće proizvodnje, izvoza i zamjena uvoza lokalnim proizvodima.