Uvezli smo milijun kilograma kave manje, a platili 26 milijuna KM više

BiH je u prvoj polovici 2022. godine uvezla 9,5 milijuna kg kave, što je za milijun kilograma manje nego u istom periodu prošle godine. Međutim, zanimljivo je da je navedena količina uvezenog napitka plaćena čak 26 milijuna KM više nego za prvih šest mjeseci 2021. godine, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

"Od 1. siječnja do 30. svibnja 2022. godine u BiH je uvezeno 9.517.635,88 kg kave, čija je vrijednost bila 65.872.646 KM. Od početka siječnja do kraja svibnja 2021. godine BiH je uvezla 10.761.850,29 kg kave, a statistička vrijednost uvoza iznosila je 39.450.573 KM", navodi se, između ostalog, u odgovoru "Nezavisnim novinama" iz UNO BiH.

Više od polovice uvezenih količina crnog napitka, kao i prethodnih godina, stiglo je iz Južne Amerike, točnije Brazila, i to 5,3 milijuna kilograma.

"Iz Indije je uvezeno 2,4 milijuna kg, slijede Italija, Vijetnam, Singapur te Uganda. Listu najvećih zemalja iz kojih uvozimo kavu zatvaraju Hrvatska i Srbija", priopćeno je iz UNO BiH.

Podaci nisu iznenađenje za struku... Aleksandar Ljuboja, ekonomist iz Banja Luke, kaže kako gotovo da ne postoji roba na svjetskom tržištu čija vrijednost nije povećana uslijed neizvjesne ekonomske situacije, ali i toga da se tržište u ovom trenutku teško može kontrolirati.

"Jednim dijelom to može biti izazvano i monopolizmom", ističe Ljuboja za "Nezavisne novine".

Kada je u pitanju kava, on smatra kako se razlozi ovakvog uvoznog bilansa u BiH mogu tražiti i u činjenici da su u prethodnih nekoliko godina glavni svjetski proizvođači, od kojih BiH nabavlja kavu, imali ogromnih problema prilikom proizvodnje.

"Glavni proizvođači iz Latinske Amerike su bili pogođeni poplavama, a kasnije i bolešću. Bio je jako slab rod kave, ali i sličnih proizvoda, pa su pojedini proizvođači propali i nisu više bili u mogućnosti proizvoditi kavu. To se automatski odrazilo na porast njene cijene, koji mi nismo ni primijetili", pojašnjava Ljuboja.

Na sve navedeno, ali u manjoj mjeri, tvrdi on, utjecala je i aktualna geostrateška situacija.

"Međutim, veći razlozi su u jednostavno većoj želji za spekulativnim pristupom i želji da se što prije nadoknade gubici koje su proizvođači i distributeri imali u proteklih 4-5 godina. Jednostavno imamo situaciju kao kod pojedinih branši koje su nakon gubitaka u koroni naglo povećale cijene robe i usluga kako bi nadoknadili propušteno, a najbolji primjer za to je turizam", kategoričan je Ljuboja.

Da je tržište poremećeno slaže se i ekonomist Željko Šain. I on, poput Ljuboje, smatra da postoje špekulacije na svim tržišnim poljima.

"Ne želim da govorim samo o primjeru kave, ali ima mnogo špekulativnih radnji. Kako bismo mi to narodski rekli - lovi se u mutnom. Nismo morali toliko platiti uvoz kave, to je očito. Razlog tome je svakako nesređeno tržište, ali svakako ovo nije jedino tržište da bi se toliko platilo", zaključio je Šain za "Nezavisne novine".